Izraelska vojska priopćila je da je presrela "sumnjivu zračnu metu" identificiranu iznad područja u južnom Libanonu koje je pod njezinom kontrolom. Prema priopćenju, sirene za uzbunu nisu se oglasile, što je u skladu s protokolom.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da "nema alternative prihvaćanju prava iranskog naroda", koja su navedena u prijedlogu od 14 točaka što ga je predstavio Teheran. "Svaki drugi pristup bit će potpuno bezuspješan; nizat će se neuspjeh za neuspjehom", napisao je Ghalibaf na društvenoj mreži X. "Što dulje budu odugovlačili, to će američki porezni obveznici za to platiti veću cijenu."

Prema Wall Street Journalu, UAE je izveo tajne vojne udare na Iran, uključujući napad na rafineriju. Iran je odgovorio napadima na UAE, koji je dosad bio najveća meta iranskih napada.

>> Opširnije

Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani i kuvajtski ministar vanjskih poslova šeik Jarrah Jaber Al Ahmad Al Sabah u telefonskom su razgovoru pozvali na nastavak diplomacije usred rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, priopćilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova.

U priopćenju se navodi da su dvojica ministara razgovarala o regionalnim zbivanjima, uključujući prekid vatre između Washingtona i Teherana. Razmotrili su i "napore usmjerene na deeskalaciju na način koji doprinosi jačanju sigurnosti i stabilnosti u regiji". Naglasili su i potrebu da se sve strane uključe u posredovanje, što bi moglo dovesti do "održivog sporazuma koji sprječava ponovnu eskalaciju".

Najmnogoljudnija američka savezna država, Kalifornija, koja već ima najviše cijene benzina u zemlji, suočava se s prijetnjom daljnjeg rasta zbog rata u Iranu. Ben Cahill, viši suradnik u Globalnom energetskom centru Atlantskog vijeća, pojasnio je da iako su Kalifornijci navikli na skupoću, trenutna geopolitička kriza stvara dodatan pritisak na ionako napeto tržište, piše Al Jazeera.

Cahill ističe da su visoke cijene goriva u Kaliforniji prvenstveno posljedica unutarnjih politika. "Visoke cijene uglavnom su rezultat državnih politika, odnosno poreza i regulacija. Usto, prošle godine zatvoreno je i nekoliko rafinerija u državi, što odražava poteškoće u njihovu poslovanju", izjavio je.

Na postojeće probleme sada se nadovezuje i sukob na Bliskom istoku, koji prijeti daljnjom eskalacijom cijena. "Vjerujem da su se Kalifornijci već navikli na visoke cijene, no očito je da je situacija posljednjih nekoliko mjeseci, s ratom i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, stvorila znatan pritisak. Stoga bi cijene zasigurno mogle i dalje rasti", zaključio je Cahill.

Podtajnik Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć Tom Fletcher pozvao je na "stvarni prekid vatre" zbog eskalacije izraelskih napada na Libanon.

Upozoravajući na velik broj ubijenih i raseljenih civila, Fletcher je na društvenoj mreži X poručio da je humanitarna pomoć ograničenog dosega ako se nasilje nastavi. "U 24 sata izvedeno je 100 napada na Libanon. Ubijeni su civili. Obitelji su raseljene. Činimo sve kako bismo pružili podršku onima kojima je potrebna, ali ono što ljudima najviše treba je stvarni prekid vatre", napisao je.

U međuvremenu, za četvrtak su u Washingtonu zakazani razgovori između Izraela i Libanona uz posredovanje SAD-a. Do njih dolazi unatoč činjenici da primirje, proglašeno prije više od tri tjedna, nije zaživjelo. Libanonska vojska već je dan nakon proglašenja izvijestila o višestrukim kršenjima s izraelske strane. Izrael je otad nastavio sa zračnim i topničkim napadima diljem južnog Libanona, čije velike dijelove i dalje drži pod okupacijom, a prošloga tjedna prvi je put od prekida vatre bombardirao i Bejrut. Istovremeno, Hezbollah je pojačao napade na izraelske vojne ciljeve.

Otkako je Izrael 2. ožujka obnovio ofenzivu, ubijeno je najmanje 2846 ljudi, među kojima su i najmanje 103 medicinska djelatnika. Više od milijun osoba je raseljeno.

Humanitarni šef Ujedinjenih naroda Tom Fletcher oglasio se povodom eskalacije na Bliskom istoku, upozorivši na teške posljedice izraelskih napada na Libanon. "Sto napada na Libanon u 24 sata. Ubijeni civili. Raseljene obitelji", napisao je Fletcher u objavi na platformi X.

Fletcher, koji obnaša dužnost podtajnika UN-a za humanitarna pitanja i koordinatora za hitnu pomoć, naglasio je da su napori za pružanje pomoći u tijeku, ali da oni ne mogu zamijeniti prekid nasilja. "Činimo sve što možemo kako bismo pružili podršku onima kojima je potrebna. Ali ono što ljudima najviše treba je stvarni prekid vatre", zaključio je.

Ured premijera Netanyahua osudio je sankcije EU-a protiv izraelskih doseljenika, nazivajući ih neprihvatljivima i poručujući da će Izrael uvijek štititi pravo Židova da žive u Judeji i Samariji.

>> Opširnije

Pregovori SAD-a i Irana su u zastoju.

>> Opširnije

Libanonska vojska potpisala je sporazum o suradnji s Njemačkom, priopćeno je iz zapovjedništva libanonskih oružanih snaga. Sporazum je sklopljen tijekom sastanka zapovjednika vojske, generala Rudolfa Heikala, i zamjenice njemačkog veleposlanika u Libanonu Yasmin Raye, kojem su prisustvovali i drugi dužnosnici.

U priopćenju se navodi da je general Heikel zahvalio njemačkim vlastima na kontinuiranoj potpori koju pružaju libanonskoj vojsci, posebice s obzirom na aktualne izazove s kojima se zemlja suočava.

Hezbolah je preuzeo odgovornost za niz napada na izraelske vojne ciljeve na jugu Libanona, navodeći da je riječ o odgovoru na izraelska kršenja primirja i napade na libanonska sela, prenose agencije. U odvojenim priopćenjima, libanonska militantna skupina objavila je da je lansirala napadačke dronove na izraelske vojnike okupljene u al-Bayadi, nakon čega je uslijedio još jedan napad bespilotnom letjelicom na izraelske topničke položaje u al-Adisi.

Hezbolah je također izvijestio da je topničkom vatrom gađao izraelska vozila i vojnike koji su se nalazili u blizini dvaju buldožera na cesti al-Bayada-Naqoura. Ranije tijekom dana, skupina je priopćila da su njezine snage napale i okupljanje izraelskih vojnika u blizini rijeke Deir Siryan.

Izraelski ministar Itamar Ben Gvir nazvao je EU "antisemitskom" zbog sankcija doseljenicima optuženima za nasilje te je obećao nastavak širenja naselja unatoč mjerama.

>> Opširnije

Predsjednik SAD-a Donald Trump priopćio je da podržava privremenu suspenziju saveznog poreza na gorivo "dok to bude primjereno".

>> Opširnije

Modi kreće na važnu turneju po UAE-u i Europi kako bi stabilizirao indijsku ekonomiju pogođenu krizom na Bliskom istoku i rastom cijena nafte.

>> Opširnije

Glavna izraelska zračna luka Ben Gurion u Tel Avivu praktički se pretvorila u "američku vojnu bazu", što ometa civilne letove i ugrožava domaće zračne prijevoznike, upozorio je čelnik izraelske uprave za civilno zrakoplovstvo. Shmuel Zakay to je priopćio ministrici prometa Miri Regev i glavnom direktoru ministarstva Mosheu Ben Zakenu, piše dnevnik Yedioth Ahronoth.

Prema Zakayevim riječima, vojne aktivnosti u glavnoj međunarodnoj zračnoj luci odgađaju povratak stranih prijevoznika i podižu cijene karata uoči ljetne turističke sezone. "Pretvaranje međunarodne zračne luke Ben Gurion u vojnu bazu šteti povratku stranih zračnih prijevoznika i ugrožava financijsku stabilnost izraelskih kompanija", rekao je Zakay.

Dodao je kako izraelski vojni vrh ne razumije u potpunosti štetu koja se nanosi civilnom zrakoplovstvu, kao ni utjecaj na cijene karata i širu javnost. "Zračna luka Ben Gurion postala je vojna baza s ograničenom civilnom aktivnošću", istaknuo je.

Zakay je stoga pozvao da se američki zrakoplovi iz zračne luke Ben Gurion premjeste u vojne baze. Ustvrdio je da trenutačna situacija ne šteti samo zrakoplovnim tvrtkama, već i "svim građanima zemlje".

Dvije su osobe ubijene danas poslijepodne u izraelskom napadu dronom na automobil u gradu Doueiru na jugu Libanona. Prema izvješću, bespilotna letjelica ispalila je navođeni projektil na vozilo na cesti, javlja libanonska Nacionalna novinska agencija.

Ovaj se napad nadovezuje na niz sličnih incidenata diljem južnog Libanona. Ranije tijekom dana u napadu na jedan zdravstveni centar na istom području ubijena je najmanje jedna osoba.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je "vrlo razočaran Kurdima", govoreći o pokušajima naoružavanja iranskog stanovništva.

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump pohvalio je svoj "sjajan odnos" s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom uoči sastanka u Pekingu ovog tjedna.

"Jako ga poštujem, nadam se da i on poštuje mene", rekao je Trump.

Govoreći o svojim planovima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, Trump je rekao da bi Xi "volio da se to riješi".

Očekuje se da će Trump tijekom posjeta pokušati nagovoriti kineskog predsjednika da iskoristi svoj utjecaj na Iran kako bi Teheran pristao na ustupke.

No rat SAD-a i Izraela protiv Irana te posljedice koje je sukob izazvao u Hormuškom tjesnacu ugrozili su kinesku energetsku sigurnost i dodatno opteretili odnose Washingtona i Pekinga.

Državno vijeće za obranu Litve odobrilo je plan slanja do 40 pripadnika u misiju zaštite plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Konačnu odluku mora donijeti parlament.

>> Opširnije

Trump razmatra ponovno pokretanje "Projekta Sloboda" s proširenim ciljevima, unatoč tekućim pregovorima s Iranom o nuklearnom programu.

>> Opširnije

EU će pojačati stratešku i obrambenu suradnju sa šest zaljevskih zemalja kao odgovor na rat u regiji.

>> Opširnije

Uoči posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini ovog tjedna, tijekom kojeg će se vrlo vjerojatno razgovarati i o Iranu te Hormuškom tjesnacu, iranski veleposlanik u Kini Abdolreza Rahmani Fazli objavio je na društvenoj mreži X da je Iran spreman podržati kineski mirovni plan za regiju Perzijskog zaljeva.

Kako je naveo, riječ je o planu kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji uključuje četiri točke.

Prema objavi, plan je bio tema sastanka ministara vanjskih poslova Irana i Kine.

Cijene nafte prešle su 100 dolara nakon što je Trump odbio iranski odgovor, zbog straha za opskrbu blokadom Hormuškog tjesnaca.

>> Opširnije

Izrael "čvrsto odbacuje" odluku Europske unije o uvođenju sankcija nasilnim izraelskim doseljenicima na okupiranoj Zapadnoj obali, izjavio je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas ranije je objavila da su ministri vanjskih poslova država članica dali zeleno svjetlo za sankcioniranje izraelskih doseljenika odgovornih za nasilje nad Palestincima.

Saar je sankcije nazvao "proizvoljnima i političkima" te ustvrdio da su "bez ikakvog temelja".

"Pokušaj nametanja političkih stavova putem sankcija je neprihvatljiv i neće uspjeti", napisao je na društvenoj mreži X.

Zapadna obala teritorij je na kojem Palestinci žele uspostaviti buduću neovisnu državu.

Izraelska vlada, međutim, poziva se na povijesne i biblijske veze s tim područjem te se protivi uspostavi palestinske države.

Na području Zapadne obale danas živi oko 700.000 izraelskih doseljenika. Ujedinjeni narodi i velik dio međunarodne zajednice smatraju ta naselja ilegalnima prema međunarodnom pravu.

EU uvodi sankcije protiv izraelskih doseljenika i organizacija zbog nasilja na Zapadnoj obali i čelnika Hamasa.

>> Opširnije

Naftno tržište izgubit će oko 100 milijuna barela tjedno ako se sadašnji zastoji u prometu kroz Hormuški tjesnac nastave, upozorio je izvršni direktor saudijske državne naftne kompanije Aramco.

"Očekujemo da će ograničavanje potražnje potrajati dokle god opskrba kroz Hormuški tjesnac bude poremećena", rekao je Amin Nasser.

Dodao je da bi se potražnja mogla snažno oporaviti ako se trgovina i brodski promet normaliziraju.

"Ako se normalna trgovina i plovidba nastave, očekujemo vrlo snažan povratak rasta potražnje", rekao je Nasser.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, globalna opskrba naftom 2025. godine iznosi oko 106 milijuna barela dnevno, odnosno oko 740 milijuna barela tjedno.

Nasser je upozorio i da bi, ako poremećaji u prometu kroz Hormuški tjesnac potraju još nekoliko tjedana, tržištu nafte moglo trebati sve do 2027. da se potpuno stabilizira.

Izraelski proturaketni sustav Iron Dome bio je gotovo 99 posto učinkovit protiv projektila koje su ispalili Hamas i Hezbolah te je presreo većinu projektila lansiranih iz Irana, izjavio je predsjednik kompanije koja je razvila sustav.

Yuval Steinitz, predsjednik državne kompanije Rafael Advanced Defence Systems, rekao je da je od napada 7. listopada 2023. na Izrael iz Gaze i Libanona ispaljeno oko 40.000 raketa.

"Iron Dome presreo je većinu njih sa stopom uspješnosti koja nije 100 posto, ali je vrlo blizu tome. Oko 98, čak i 99 posto, dakle nije savršen, ali gotovo jest", rekao je Steinitz.

Dodao je da je Iran tijekom aktualnog rata i ranijeg sukoba 2024. godine prema Izraelu ispalio oko 1500 balističkih projektila.

Prema njegovim riječima, samo nekoliko desetaka tih projektila nije presreo Iron Dome.

Europske naftne kompanije ostvarile su goleme profite u prvom tromjesečju zbog rata na Bliskom istoku, što je potaknulo nove pozive na uvođenje poreza na izvanrednu dobit diljem Europe.

>> Opširnije

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan sutra putuje u Katar na razgovore o ratu u Iranu i njegovu utjecaju na cijelu regiju, doznaje Reuters od neimenovanog izvora. Ankara je od samog početka sukoba u stalnom kontaktu sa Sjedinjenim Državama i Iranom, ali i s Pakistanom, koji igra ulogu ključnog posrednika. Turska, zajedno s Egiptom, uporno gura diplomatsko rješenje kako bi se zaustavila neprijateljstva.

Prema navodima izvora, Fidan je tijekom vikenda obavio dva odvojena telefonska razgovora s iranskim ministrom vanjskih poslova. Tijekom sutrašnjeg posjeta šef turske diplomacije još će jednom potvrditi podršku Kataru, koji je bliski saveznik Turske i koji je Fidan zadnji put posjetio u ožujku.

Također se očekuje da će Fidan jasno poručiti kako je trajno rješavanje sukoba u Zaljevu "najhitniji prioritet" te će s kolegama razmijeniti mišljenja o novim diplomatskim inicijativama kojima bi se taj cilj mogao ostvariti.

Iako je na snazi dogovor o prekidu vatre, borbe na granici Izraela i Libanona ne jenjavaju. Jučer je u napadu Hezbolahovim dronom poginuo izraelski vojnik, čime je ionako krhko primirje stavljeno pod još veći pritisak.

Izraelska vojska (IDF) potvrdila je da je poginuo 47-godišnji rezervist Alexander Glovanyov. On je osamnaesti izraelski vojnik koji je izgubio život u južnom Libanonu ili uz samu granicu od početka rata s Hezbolahom. Osim njega, u napadu dronom stradao je i jedan izraelski civilni kooperant.

Ankete pokazuje da je rat nepopularan među američkim biračima koji se suočavaju sa značajno višim cijenama goriva manje od šest mjeseci prije izbora koji će odlučiti hoće li Trumpova Republikanska stranka zadržati kontrolu nad Kongresom, piše Reuters.

SAD je dobio malo međunarodne podrške, pri čemu su saveznici iz NATO-a odbili pozivi da pošalju brodove radi ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca bez potpunog mirovnog sporazuma i međunarodne misije.

Nije jasno koji su sljedeći diplomatski ili vojni koraci, piše Reuters.

Peking je oštro uzvratio na najnovije američke sankcije protiv tri kineske tvrtke, nazivajući ih "ilegalnim i jednostranim". Podsjetimo, američki State Department prošlog je tjedna sankcionirao deset pojedinaca i tvrtki iz Kine i Hong Konga, optužujući ih za izravno pomaganje iranskoj vojsci.

Ovaj potez Washingtona povučen je samo nekoliko dana prije nego što bi Donald Trump trebao sletjeti u Peking na ključne razgovore sa Xijem Jinpingom. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun poručio je kako će Kina "odlučno braniti legitimna prava i interese svojih poduzeća".

"Sada je apsolutni prioritet svim sredstvima spriječiti povratak otvorenim borbama, a ne koristiti rat za zlonamjerno povezivanje i blaćenje drugih zemalja", dodao je Guo, aludirajući na to da Washington koristi sukob u Iranu kako bi vršio pritisak na kinesko gospodarstvo.

Iran i Sjedinjene Države međusobno su odbili najnovije mirovne prijedloge za okončanje sukoba na Bliskom istoku. Dok Teheran optužuje Donalda Trumpa za nerazumnost, američki predsjednik poručuje da su iranski protuprijedlozi potpuno beznačajni.

Donosimo pregled trenutne situacije:

• Trumpov optimizam: Prošle srijede Trump je ponovio kako Iran jako želi postići dogovor, a Teheran je potvrdio da razmatra novi američki mirovni prijedlog
• Odbijanje planova: Jučer su iranski mediji izvijestili da je Teheran glatko odbio te planove, uz tvrdnju da bi oni značili kapitulaciju pred pretjeranim zahtjevima američkog predsjednika
• Iranski protuprijedlog: Iran je poslao vlastiti prijedlog koji navodno uključuje zahtjev za isplatom ratne odštete, hitan prekid američke blokade u Hormuškom tjesnacu i jamstvo da novih napada neće biti
• Trumpova reakcija: Predsjednik SAD-a je na svojoj mreži Truth Social potvrdio da je vidio odgovor Irana. "Ne sviđa mi se - POTPUNO NEPRIHVATLJIVO!", napisao je Trump
• Iran ne popušta: Predsjednik Masoud Pezeshkian jučer je objavio da Iran neće pognuti glavu pred neprijateljem. Naglasio je da otvaranje dijaloga s Washingtonom ne znači predaju ili povlačenje
• Poruka iz Teherana: Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je danas da je iranska ponuda bila velikodušna i odgovorna, dok Washington uporno gura nerazumne zahtjeve

Dvije osobe su poginule, a još pet ih je ranjeno u jutrošnjem izraelskom zračnom napadu na grad Abba u južnom Libanonu, javlja libanonska državna novinska agencija NNA. Prema njihovim izvještajima, Izrael je tijekom današnjeg dana izveo cijeli niz napada diljem zemlje.

NNA navodi da su izraelski ratni zrakoplovi jutros gađali gradove Yahmar al-Shaqif i Kfar Tebnit, dok su pod topničkom vatrom završila mjesta Yahmar Arnoun, Nabatieh al-Fawqa i Mayfadoun.

Iako je na snazi dogovor o prekidu vatre uz posredovanje SAD-a, Izrael i Hezbolah nastavljaju s međusobnim napadima, optužujući jedan drugoga za kršenje primirja. Izrael se suočava s optužbama da je više puta prekršio dogovor – izvještaji govore o pogibijama civila i nastavku rušenja kuća, dok izraelska vojska ustraje u tvrdnjama da gađa isključivo Hezbolahove položaje.

S druge strane, libanonska militantna skupina Hezbolah objavila je da su njezini borci napali izraelski vojni položaj u selu Taybeh uz samu granicu, pri čemu su navodno prisilili izraelske snage na povlačenje.

Japan se priprema za prihvat prve pošiljke nafte iz Središnje Azije od početka rata u Iranu. Kako javlja tamošnje ministarstvo industrije, tanker s teretom sirove nafte iz Azerbajdžana mogao bi uploviti već sutra.

Prije nego što je krajem veljače izbio rat, Japan je čak 95 % svojih potreba za naftom pokrivao uvozom s Bliskog istoka. Međutim, blokada Hormuškog tjesnaca prisilila je Tokio da se okrene alternativnim izvorima, uključujući Sjedinjene Države te uvoz iz Rusije koji je izuzet iz sankcija.

Prema službenim podacima ministarstva od 8. svibnja, Japan u svojim strateškim rezervama trenutno ima nafte dovoljno za oko 205 dana potrošnje.

Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je jučer kako bi administracija Donalda Trumpa mogla razmotriti privremeno ukidanje saveznog poreza na gorivo. Kako prenosi CNN, Wright je istaknuo da Bijela kuća podržava "baš sve mjere" kojima se pokušavaju srezati cijene na benzinskim postajama.

"Da, ova administracija stoji iza svih poteza koji mogu sniziti cijene na crpkama i olakšati situaciju Amerikancima", poručio je Wright gostujući u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, odgovarajući na pitanje bi li vlada podržala suspenziju poreza kako bi građani barem malo odahnuli.

Wright tvrdi da administracija nije sjedila skrštenih ruku dok cijene divljaju. Prema njegovim riječima, već su povučeni sljedeći potezi:

• Iskorištene su strateške rezerve nafte kako bi se povećala ponuda na tržištu.
• Prilagođeni su propisi Agencije za zaštitu okoliša (EPA) koji se odnose na ljetne mješavine benzina.
• Upućen je službeni zahtjev rafinerijama da skrate redovne radove na održavanju postrojenja kako bi proizvodnja goriva tekla bez zastoja.

Ipak, ministar je odbio nagađati kada bi točno moglo doći do osjetnijeg pada cijena, unatoč tome što se bliži sezona ljetnih putovanja kada potrošnja tradicionalno raste.

Kao glavni preduvjet za stabilizaciju tržišta, Wright je naveo situaciju u Perzijskom zaljevu. "Ne mogu davati prognoze, ali mogu reći sljedeće: onoga trenutka kada promet kroz Hormuški tjesnac ponovno postane slobodan, cijene energenata će pasti", naglasio je ministar energetike.

Zanimljivo je da je Wright prošlog mjeseca za CNN iznio prilično pesimističnu procjenu, rekavši kako Amerikanci vjerojatno neće vidjeti cijenu goriva ispod tri dolara po galonu sve do 2027. godine, čak i ako se tjesnac otvori ranije. Ta je izjava izazvala oštru reakciju Donalda Trumpa, koji je već sutradan u razgovoru za The Hill poručio da je Wrightova procjena "potpuno pogrešna".

Dok se ministar drži opreznih prognoza vezanih uz logistiku i geopolitiku, predsjednik Trump i dalje inzistira na tome da će cijene pasti znatno brže čim se postigne bilo kakav dogovor s Teheranom.

Podsjetimo, Iran je praktički zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski put za globalno tržište nafte, nakon izraelsko-američkih udara krajem veljače ove godine.

Geopolitički analitičari su na Hrvatskom radiju analizirali aktualne sukobe s naglaskom na onaj u Ukrajini te na Bliskom istoku.

>> Opširnije

Južna Koreja oštro je osudila napad na teretni brod pod njihovim upravljanjem u Hormuškom tjesnacu i najavila službeni odgovor. Plava kuća, sjedište južnokorejskog predsjednika, priopćila je kako planiraju reagirati čim se sa stopostotnom sigurnošću potvrdi izvor napada. Visoki dužnosnik predsjedničkog ureda potvrdio je da su stručnjaci već obavili prvi forenzički pregled broda na kojem je nakon udara izbio požar u strojarnici.

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje jučer je objavilo da su krmu broda za rasuti teret Namu, kojim upravlja korejska tvrtka HMM, 4. svibnja pogodila dva neidentificirana predmeta dok je brod bio zaglavljen u tjesnacu.

Novi podaci pokazuju da su dva tankera koja prevoze ukupno četiri milijuna barela iračke nafte jučer uspješno prošla kroz Hormuški tjesnac, i to s isključenim uređajima za praćenje.

Brod Agios Fanourios I, koji prevozi sirovu naftu tipa "Basrah Medium" prema Vijetnamu, uspio je proći tjesnac nakon najmanje dva neuspješna pokušaja od sredine travnja. Uz njega, tjesnac je s ugašenim transponderom napustio i tanker Kiara M, pokazuju podaci analitičke kuće Kpler.

Isključivanje transpondera postalo je uobičajena praksa kojom brodovi pokušavaju izbjeći iranske napade, iako je iranska poluslužbena agencija Tasnim objavila kako je brod koristio "predviđenu rutu" kroz ovaj plovni put.

Osim njih, tjesnac je u srijedu napustio i treći veliki tanker, Basrah Energy, prenoseći još dva milijuna barela nafte s terminala Zirku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC). Ukupno je tako u posljednjim satima kroz najopasniju morsku točku na svijetu prošlo šest milijuna barela nafte.

Iran je pogubio muškarca kojeg optužuje za špijuniranje u korist Sjedinjenih Država i Izraela, javlja novinska služba iranskog pravosuđa Mizan. Erfan Shakourzadeh (29) uhićen je tijekom 2025. godine. Ovaj diplomirani inženjer zrakoplovstva bio je prisiljen na priznanje krivnje, tvrde iz udruge za ljudska prava Iran Human Rights Society.

Teheran ga je osudio zbog špijunaže uz obrazloženje da je radio u znanstvenoj organizaciji koja se bavi satelitskim programima te da je stranim obavještajnim službama prosljeđivao povjerljive znanstvene podatke.

Netanyahu želi ukinuti američku vojnu pomoć Izraelu.

>> Opširnije

Američki ministar obrane Pete Hegseth oštro je kritizirao demokratskog senatora i umirovljenog kapetana mornarice Marka Kellyja zbog njegovih tvrdnji da su američke zalihe streljiva "iscrpljene".

"Kapetan Mark Kelly ponovno udara", napisao je Hegseth na mreži X, optuživši senatora da na televiziji iznosi lažne podatke s povjerljivog brifinga u Pentagonu kojem je prisustvovao.

Kelly je jedan od najglasnijih kritičara Trumpove administracije, posebno zbog nedostatka jasnog plana tijekom zračnih udara na Iran koji su trajali od kraja veljače do početka travnja. Sukob između senatora i Bijele kuće preselio se i na sud, nakon što je administracija pokušala kazniti Kellyja jer je pozivao vojnike da odbiju "nezakonite zapovijedi" vezane uz raspoređivanje Nacionalne garde u gradovima i napade na brodove krijumčara droge.

Ipak, pokušaj vlade da cenzurira senatora naišao je na otpor suda. Tročlano vijeće Prizivnog suda u Washingtonu kritiziralo je poteze administracije, dok Kelly nastavlja s tužbom protiv Pentagona. Senatorovi odvjetnici tvrde da su pokušaji njegova degradiranja i smanjenja mirovine izravan napad na slobodu govora zajamčenu Prvim amandmanom američkog Ustava.

Analitičari procjenjuju kako Kina iz hipotetskog rata SAD-a i Irana uči važne lekcije o modernom ratovanju, obrani i mogućem sukobu s Washingtonom oko Tajvana, ističući i nedostatak iskustva.

>> Opširnije

Iranska aktivistica Shirin za BBC opisuje život pod stalnim strahom od represije režima i rata. Državno nasilje i sukob produbili su krizu mentalnog zdravlja u zemlji.

>> Opširnije

Američka tvrtka za analizu podataka Palantir Technologies proširila je svoju ulogu u obrambenim i vojnim obavještajnim poslovima putem sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji koje koristi izraelska vojska, a izvješća i stručne procjene ukazuju na to da su te tehnologije raspoređene u Gazi, Libanonu i operacijama povezanim s Iranom.

>> Opširnije

Američki senator Mark Kelly upozorava da su zalihe streljiva i projektila SAD-a ozbiljno iscrpljene, prijeteći obrani i zahtijevajući godine za obnovu.

>> Opširnije