GRENLANĐANKA Keira Alexandra Kronvold dobila je povijesnu pravnu bitku protiv danskih vlasti nakon što je visoki sud presudio da je oduzimanje njezine kćeri bilo nezakonito. Dijete su joj oduzeli samo dva sata nakon poroda na temelju kontroverznih testova roditeljske kompetencije koji su u međuvremenu zabranjeni, piše The Guardian.

Zammi, kći Keire Alexandre Kronvold, oduzeta joj je u studenom 2024. i smještena u udomiteljsku obitelj. Odluka je donesena nakon što je Kronvold bila podvrgnuta takozvanim FKU psihometrijskim testovima za procjenu roditeljske kompetencije. Tada su joj rekli da test služi kako bi se utvrdilo je li "dovoljno civilizirana".

Danska vlada je u svibnju prošle godine naglo zabranila korištenje tih testova za osobe grenlandskog podrijetla, nakon višegodišnjih kritika i međunarodnog pritiska. Unatoč promjeni zakona, deseci grenlandskih roditelja koji žive u Danskoj, uključujući Kronvold, i dalje su odvojeni od svoje djece nakon što su prošli te testove.

"Ovo je velika pobjeda za grenlandsku zajednicu u Danskoj"

Sud je danas presudio da je oduzimanje Zammi, koja sada ima 18 mjeseci i živi s danskom udomiteljskom obitelji, bilo protuzakonito. Sud je utvrdio da su time prekršena temeljna prava Kronvold prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada (ILO) o autohtonim i plemenskim narodima iz 1989. godine. Također je presuđeno da su testovi korišteni za donošenje odluke bili zastarjeli.

Odvjetnik Keire Kronvold Gert Dyrn rekao je da presuda ima "ogroman značaj". "Kada je država prošle godine donijela ovaj novi zakon, priznali su da su prekršili konvenciju o autohtonim narodima, a možda i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što je današnja presuda, po mojem mišljenju, i potvrdila. Ovo je velika pobjeda za grenlandsku zajednicu u Danskoj", izjavio je.

Iako presuda neće izravno dovesti do ponovnog spajanja Kronvold i njezine kćeri, jer je ona u međuvremenu ponovno procijenjena prema novom sustavu, ovo je prvi put da je danski visoki sud presudio o ovom pitanju. Očekuje se da će odluka imati značajne posljedice za grenlandske roditelje i njihovu djecu odvojenu od 1996. godine, kada je Danska ratificirala konvenciju ILO-a.

"To je doživotna borba, to je to. Ne odustajem"

Dyrn je pojasnio kako bi presudu mogle iskoristiti i druge žene čiji slučajevi nisu ponovno razmotreni prema novom zakonu kako bi poništile ranije odluke. Dodao je da bi je mogli koristiti i odrasli Grenlanđani koji su kao djeca oduzeti roditeljima kako bi od danske države zatražili ispriku ili odštetu.

"Osjećaj je nevjerojatan, teško mi ga je opisati riječima. Pokušavam se smiriti. Ovo će promijeniti ishod svakog slučaja za grenlandske ljude u Danskoj", izjavila je Kronvold, nakon što je primila vijest o pobjedi na visokom sudu. Iako njezina osobna borba nije gotova, obećala je nastaviti dok se ne donese novi zakon.

"I dalje radim na tome da osiguram promjene za svoju djecu. To je doživotna borba, to je to. Ne odustajem", poručila je. U međuvremenu, danska vlada je pod sve većim pritiskom zbog testova, koji se smatraju kulturno neprimjerenima za Grenlanđane i druge manjine.

Kronvold je na nižem sudu izgubila spor za ponovno spajanje s kćeri

Prošlog tjedna Ujedinjeni narodi su poručili Danskoj da postupanje vlasti prema Kronvold "može predstavljati etničku diskriminaciju". U pismu koje je vladi uputila Reem Alsalem, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama i djevojčicama, zajedno s drugim izvjestiteljima, traže se odgovori o postupanju prema Kronvold i drugim obiteljima grenlandskog podrijetla.

Dužnosnici UN-a naveli su da odluka o oduzimanju djece bez pristanka "može biti diskriminatorna", ukazujući na "očito nepoštivanje njezinih odluka o rađanju i izboru kontracepcije tijekom godina, što joj je očito uzrokovalo ogromnu psihološku patnju". Podsjetili su Dansku na njezine " obveze u području ljudskih prava".

Ranije ovog tjedna Kronvold je na nižem sudu izgubila spor za ponovno spajanje s kćeri. Njezini odvjetnici sada planiraju i taj slučaj iznijeti pred visoki sud u nadi da će poništiti presudu. Grenlandski političar Qarsoq Høegh-Dam rekao je da je slučaj Kronvold "vrh ledenog brijega", ali i važan trenutak u borbi za ponovno ujedinjenje grenlandskih roditelja s njihovom djecom.

Dansko ministarstvo nije htjelo komentirati slučaj

Kao odgovor na intervenciju UN-a, dansko ministarstvo socijalnih pitanja navelo je u pismu da je spremno "konstruktivno se angažirati na pitanjima navedenim u vašem pismu" i predložilo sastanak. U Danskoj su u ožujku održani opći izbori, a stranke još uvijek nisu formirale vladu.

Dansko ministarstvo socijalnih pitanja i općina Thisted, koja je donijela početnu odluku o oduzimanju kćeri Kronvold, odbili su komentirati slučaj. "Danas smo primili presudu zapadnog visokog suda u ovom specifičnom slučaju, koju ćemo detaljno pregledati.

Budući da je Nacionalni odbor za socijalne žalbe žalbeno tijelo u ovom području, pomno pratimo sudsku praksu i kontinuirano procjenjujemo značaj odluke višeg suda kako bismo osigurali da ispravno slijedimo sudsku praksu", izjavio je glasnogovornik Nacionalnog odbora za socijalne žalbe.