NEKOĆ velika demonstracija ruske vojne moći, moskovska parada za Dan pobjede sve se više pretvara u skromno okupljanje.

Ove subote, 9. svibnja, na Crvenom trgu neće biti ni vojnih vozila ni kadeta, a izostanak teške tehnike pratit će i iznimno malen broj stranih gostiju. Kremlj je smanjeni format proslave objasnio "trenutnom operativnom situacijom", piše Euronews.

Galerija

Od američkih predsjednika do okupacijskih vlasti

U vrijeme boljih odnosa sa Zapadom nakon raspada Sovjetskog Saveza, proslavama Dana pobjede prisustvovali su brojni zapadni čelnici. Američki predsjednik Bill Clinton, britanski premijer John Major i kanadski premijer Jean Chrétien bili su među gostima 1995. godine.

Deset godina kasnije na paradi je bio George W. Bush, uz čelnike Francuske i Njemačke, a njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je Crveni trg 2010. godine. No, nakon ruske ilegalne aneksije Krima 2014. i početka invazije na Ukrajinu, zapadni čelnici prestali su dolaziti. S početkom sveopćeg rata 2022., popis gostiju postao je još kraći, a onaj za 2026. godinu najkraći je u modernoj povijesti Moskve.

Ove subote na Crvenom trgu očekuju se samo dva međunarodna čelnika: predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith i malezijski vrhovni vladar sultan Ibrahim. Iako Kremlj ustraje na tome da će prisutan biti i slovački premijer Robert Fico, on je sam potvrdio da ne planira doći na paradu.

Njegov zamjenik ministra vanjskih poslova Rastislav Chovanec izjavio je kako bi Fico mogao iskoristiti posjet Moskvi da Vladimiru Putinu prenese poruke Volodimira Zelenskog, što je za Kremlj vjerojatno gori scenarij od samog nedolaska.

Među onima koji nemaju izbora nego pojaviti se su čelnici ruskih okupacijskih vlasti koje je Moskva postavila na okupiranim gruzijskim teritorijima. Svoj dolazak potvrdili su Badra Gunba iz Abhazije i Alan Gaglojev iz Južne Osetije, regija nad kojima je Moskva preuzela kontrolu nakon invazije na Gruziju 2008. godine. Kao i svake godine, na paradi će biti i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko, čiji status "stranog vođe" EU i SAD ne priznaju.

Prisustvovat će i izaslanstvo Republike Srpske predvođeno bivšim predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom, kojemu je u BiH izrečena šestogodišnja zabrana obnašanja dužnosti. Dodik, poznat po nacionalističkoj retorici i sklonosti vožnji traktora, od balkanskih je analitičara dobio nadimak "Laktašenko" - spoj njegova rodnog grada Laktaša i imena bjeloruskog vođe.

Odsutnost koja Putina najviše boli

Suočen s praznim tribinama, Kremlj tvrdi da nitko nije ni bio pozvan. Pomoćnik Vladimira Putina, Jurij Ušakov, izjavio je da pozivnice stranim čelnicima nisu ni slane.

"Za razliku od prošle godine, namjerno nismo pozivali strane goste na proslave", rekao je. Ipak, neki nedolasci bole više od drugih. Armenski premijer Nikol Pašinjan poručio je da neće doći u Moskvu, i to nedugo nakon što je u Erevanu ugostio desetke stranih čelnika na summitu Europske političke zajednice, demonstrirajući međunarodnu potporu Armeniji.

No, Moskvu nije razljutio Pašinjanov glazbeni nastup s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, već dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Armeniju, zemlju koja se dugo smatrala najbližim ruskim saveznikom na Južnom Kavkazu.

Zbog posjeta Zelenskog, Moskva je pozvala armenskog veleposlanika na razgovor, a rusko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je pružanje platforme ukrajinskom predsjedniku "kategorički neprihvatljivim".

Glasnogovornica Marija Zaharova optužila je Armeniju, "prijateljsku, bratsku zemlju", da ugošćuje "terorista" te upitala: "Na čijoj ste strani povijesti?"

Pašinjan je odgovorio izjavom da Armenija "nije saveznik" Rusije u ratu protiv Ukrajine, dodavši da na paradu ne dolazi zbog predizborne kampanje za parlamentarne izbore 7. lipnja.

Proslava iza zatvorenih vrata

Bez stranih čelnika i teške vojne opreme, Moskva je odlučila sakriti od svijeta ostatke svoje nekadašnje vojne moći. Kremlj je stranim medijima opozvao prethodno izdane akreditacije, navodeći kao razlog "promjenu formata događaja zbog situacije".

Pristup će imati samo ruski državni mediji, no prema glasinama s ruskih Telegram kanala, uobičajeni prijenos parade uživo bit će odgođen.

To je uobičajena praksa za događaje pod sigurnosnom prijetnjom, koja emiterima omogućuje da izbjegnu prikazivanje eventualnih incidenata. Kako bi se spriječilo neovisno izvještavanje, danima uoči proslave uvedena su i stroga internetska ograničenja.

Ukrajinski faktor i strah od nepoznatog

Nakon što je Rusija u srijedu odbila ukrajinski prijedlog o primirju, Kijev je upozorio Moskvu da će na napade Kremlja "odgovoriti istom mjerom".

Neizvjesnost oko mogućih planova Kijeva za 9. svibnja navela je Moskvu na prijetnje ne samo Ukrajini, već i europskim zemljama.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je diplomatske misije da evakuiraju osoblje iz Kijeva uoči proslave zbog, kako je navedeno, "neizbježnog osvetničkog udara" ruskih snaga.

Unatoč prijetnjama, strane vlade signalizirale su da ne planiraju smanjivati svoju diplomatsku prisutnost u Ukrajini. Zelenski je u četvrtak izjavio da su neke Moskvi prijateljske zemlje kontaktirale Ukrajinu u vezi s planovima svojih dužnosnika da prisustvuju paradi. "Čudna želja... ovih dana. Ne preporučujemo to", rekao je, ne pojašnjavajući što bi se u subotu moglo dogoditi.