Milijuni gledaju AI sapunice s hranom. U čemu je fora?
MOŽETE li zamisliti popečak kako doživljava živčani slom? Potpuno je shrvan. Jogurt, nekoć njegov savršeni partner, ostavlja ga zbog uštipka – hrskavog, zlatnog i neodoljivo privlačnog, s puno više samopouzdanja. Ostavljen na kraju tanjura, popečak se pita: kada je jednostavnost prestala biti dovoljna?
Društvene mreže preplavljene su ovakvim melodramama jer kreatori sadržaja pomoću umjetne inteligencije (AI) svakodnevne namirnice pretvaraju u izmišljene likove s ljudskim osobinama, osjećajima i odnosima te oko njih grade dramatične priče. Takav se sadržaj pokazao i kao pametno rješenje za izbjegavanje pravnih rizika povezanih s korištenjem likova poznatih osoba.
Kreatorima su ovakvi sadržaji top jer nemaju pravnih zavrzlama
Ove neobične priče skupljaju desetke milijuna pregleda, privlače publiku i istodobno autore drže podalje od pravnih problema. Za razliku od nedavnih AI videa s povijesnim ličnostima, slavnim osobama ili poznatim filmskim likovima, koji su otvorili pitanja autorskih prava, animirana hrana zasad se pokazala kao siguran teren.
"S pravnog stajališta, videozapisi s hranom generirani umjetnom inteligencijom spadaju u manje rizičan dio ekosustava koji se brzo zakonski postrožuje. Pravi pravni rizik danas leži u neovlaštenom korištenju ljudskih likova i zaštićenih autorskih djela, gdje su pristanak i vlasništvo ključni. Generičke slike hrane ne otvaraju nijedno od tih pitanja", rekao je Nakul Gandhi, osnivački partner u odvjetničkom društvu NG Law Chambers.
Ipak, upozorava da bi taj osjećaj pravne sigurnosti mogao biti privremen jer sve više zemalja postrožuje pravila za korištenje AI-ja. Fokus bi se, kaže, mogao proširiti s onoga što je prikazano na to kako je sadržaj označen, pa bi čak i bezazlen AI sadržaj mogao ući u zonu regulatorne kontrole.
Takvi videi imaju milijune pregleda
AI videozapisi s hranom posebno su se proširili na Instagramu. Neki od njih, u kojima namirnice i začini govore o zdravstvenim prednostima ili se pojavljuju u ljubavnim i sudskim dramama, skupili su desetke milijuna pregleda. Kreatori pritom surađuju s brendovima i zarađuju na kratkim videima, koje izrađuju uz relativno mali trošak, pa na jednom videu mogu zaraditi višestruko više od uloženog.
Brendovi ih sve više biraju umjesto suradnji s influencerima jer su takvi sadržaji istodobno privlačni i osjetno jeftiniji. Primjer je jedna Instagram stranica koju vodi inženjer iz Indije. On od siječnja prošle godine svakodnevno objavljuje kratke dramske priče s hranom u glavnim ulogama i kaže da nakon redovnog posla ulaže pet sati dnevno u stvaranje jednominutnih videa.
Koliko će trajati ovaj trend?
Ipak, i sami kreatori upozoravaju da bi moglo biti riječ o prolaznom trendu koji će izblijedjeti čim se AI zajednica prebaci na sljedeći popularni format. Stručnjaci iz marketinga slažu se da je riječ o kratkotrajnom fenomenu, iako priznaju da trenutačno potiče val sadržaja, reakcija i imitacija jer je hrana tema s kojom se mnogi lako mogu poistovjetiti.
Unatoč tome, brendovi poput Googlea i pojedinih prijevozničkih platformi već su prigrlili ovaj trend kako bi eksperimentirali s AI videima u marketingu. Stručnjaci smatraju da on ima potencijal, osobito za brendove brze dostave i trgovine, ali samo ako uspiju stvoriti sadržaj koji će biti dovoljno zanimljiv i prirodno uklopljen u priču.