U SKLOPU 19. tjedna psihologije na Kampusu Borongaj održana je akcija mjerenja raspoloženja pod nazivom "Dobar Dan, Kako Ste?". Akcija se provodila u Menzi Borongaj, Knjižnici i glavnoj zgradi Fakulteta hrvatskih studija, a cilj je bio omogućiti studentima i zaposlenicima da u izravnom kontaktu s psihologom dobiju povratnu informaciju o svome mentalnom zdravlju. Sudionici su ispunjavali upitnik, nakon čega su odmah mogli dobiti stručni savjet, objavio je Fakultet hrvatskih studija.

Kakvo je raspoloženje na Borongaju?

Studenti koji su sudjelovali u akciji uglavnom su navodili da su dobro raspoloženi i ne osjećaju veće teškoće. To dijelom pripisuju činjenici da je semestar tek počeo pa još ne osjećaju pritisak zbog ispita i kolokvija. Ponekad su nesigurni koga pitati za pomoć, no većinom se uspješno nose s vlastitim mislima i emocijama.

Na pitanje bi li nešto promijenili u svom životu, velika većina odgovorila je potvrdno, navodeći osjećaj da su donijeli neke pogrešne odluke ili da bi danas u određenim situacijama drugačije postupili. Iako su općenito zadovoljni svojim životom, rado bi promijenili uvjete i kvalitetu stanovanja te visinu prihoda.

Kako si pomoći?

Psiholozi su studentima ponudili i nekoliko savjeta za zaštitu mentalnog zdravlja. Jedan od njih je povremeni digitalni detoks kako bi se smanjilo kognitivno opterećenje koje nastaje zbog podijeljene pozornosti. Ljudsko pamćenje, poput računalnog, ima ograničen kapacitet, a prebacivanje s jednog zadatka na drugi smanjuje učinkovitost i do 40 posto.

Za postizanje stanja potpune udubljenosti u zadatak, takozvanog "flowa", potrebno je u potpunosti mu se posvetiti. Upozorava se i da pretjerana ovisnost o digitalnim sadržajima stvara ovisnost o dopaminu, zbog čega nam se sve sporije aktivnosti čine dosadnima i stalno tražimo intenzivnije podražaje.

Također se preporučuje uključivanje tjelesne aktivnosti u dnevni raspored. Dugotrajno sjedenje usporava krvotok te pridonosi umoru i razdražljivosti, dok već i lagana šetnja može pomoći jer smanjuje razinu kortizola, hormona stresa. Šetnja, osobito u prirodi, ublažava simptome tjeskobe, povećava razine dopamina i serotonina te pozitivno utječe na neuroplastičnost mozga.

Naime, podiže razinu proteina BDNF u ključnim regijama mozga, poput hipokampusa, koji je presudan za učenje, odnosno pretvaranje kratkoročnog pamćenja u dugoročno. Uz to, šetnja na danjem svjetlu pomaže u regulaciji melatonina, što pridonosi kvalitetnijem snu.

Izazovi studentskog života

Istraživanja pokazuju da se studentska populacija suočava sa specifičnim izazovima. Značajan dio studenata izvještava o povišenim razinama anksioznosti zbog akademskih pritisaka i neizvjesnosti oko budućeg zaposlenja. Iako su mladi općenito otvoreniji prema temama mentalnog zdravlja, i dalje postoji nesrazmjer između potreba i traženja pomoći, čemu pridonosi i cijena psihoterapije.

Studenti koji uz studij i rade izloženi su riziku od iscrpljenosti i sagorijevanja, a dodatno su opterećeni i pronalaskom cjenovno pristupačnog smještaja.

Žaljenje zbog "naknadne pameti"

U psihologiji je poznat pojam emocionalne boli zbog takozvane "naknadne pameti", odnosno osjećaja da smo neku situaciju iz prošlosti mogli bolje procijeniti na temelju informacija koje imamo danas. Kvalitativna istraživanja pokazuju da većina ljudi u starijoj dobi više žali zbog stvari koje su propustili učiniti nego zbog onih koje su učinili.

Stoga se studentima, ali i svima ostalima, preporučuje njegovanje suosjećanja prema samima sebi i smanjenje pretjerane samokritičnosti prema mlađim verzijama sebe. Treba prihvatiti snagu koju donose pogreške, odnosno iskustvo i učenje. Pogrešni izbori sastavni su dio ljudskog iskustva i najčešće su posljedica kombinacije različitih čimbenika.