MINISTAR pravosuđa Damir Habijan u ime Vlade osvrnuo se u Saboru na izvješća o radu Vrhovnog suda, upozorio je na veliki godišnji priljev predmeta, ali i dodao da su sudovi učinkoviti, dok je oporba tražila odgovor je li izjava "fali jedan papir" politička trgovina ili ucjena.

"Kad je riječ o načinu na koji je dio oporbe govorio o percepciji i povjerenju u pravosuđe, pridonio je rastu nepovjerenja i negativnoj percepciji pravosuđa. Kad-tad na mjestu ministra pravosuđa bit će netko od vas, kada se jednom steknu uvjeti, ali do toga će proći još dugo vremena, i onda ćete imati okvir i percepciju koju ste si sami stvorili, i to će biti nepovratno. Kotač koji ste zakotrljali i način na koji prikazujete pravosuđe generalno i općenito teško ćete promijeniti", uzvratio je Habijan na kritike iz oporbenih redova.

Ministar je u ime Vlade u srijedu u Saboru govorio o izvješćima o radu Vrhovnog suda od 2022. do 2024. godine, a njegov je istup izazvao puno oštrije reakcije oporbe nego one na izvješća koje je podnijela v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki.

Uvijek će, ističe, stati iza struke i neće dopustiti da se o pravosudnim dužnosnicima i stanju u pravosuđu govori općenito i generalno, samo na negativan način jer to jednostavno ne stoji, poručio je.

"Da ima stvari i izazova koji nisu dobri, koji su negativni, ima", dodao je.

Govoreći o učinkovitosti pravosuđa, podsjetio je na razdoblje ulaska u EU i pregovore, kazavši da smo tada imali više od milijuna neriješenih predmeta godišnje, a na kraju prošle godine došli smo do 400 tisuća, dok smo 28. veljače ove godine na njih 385.233.

Što se tiče duljine trajanja postupka, nedavno sam u Saboru spomenuo prosječno trajanje predmeta 126 dana, no netko je izvukao predmet koji traje 20 godina. Da, ima i takvih predmeta i to nije dobro, što želimo sa svim dionicima sustava promijeniti, poručio je.

"Najveći izazov koji vidim je veliki godišnji priljev predmeta, a podaci iz 2025. godine samo dodatno potvrđuju te trendove i mi smo na godišnjem priljevu 1,258 milijuna predmeta godišnje, a učinkovitost sudova pokazuje da su sudovi riješili 1,263 milijuna", kazao je.

Habijan: Najviše ima prekršajnih postupaka

Kada je riječ o strukturi predmeta koji godišnje pristižu, kaže, velik dio otpada na prekršajne postupke, oko 120 tisuća, a od toga oko 70 posto se odnosi na prometne prekršaje i treba razmotriti na koji način te postupke maknuti s pravosudnih tijela i ostaviti pravosudnim dužnosnicima da svoje vrijeme učinkovito posvete rješavanju sporova koji su doista bitni.

Na Habijanov istup pristiglo je 30-ak zastupničkih replika pa je tako SDP-ova Sanja Radolović od ministra tražila odgovor tko je osoba koja je krajem prošle godine izjavila da neće biti konsenzusa na Odboru za pravosuđe o kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda dok se paralelno ne krene rješavati i pitanje odabira tri ustavna suca, i je li to primjer političke trgovine.

Habijan se začudio zašto baš SDP spominje ovo pitanje.

"Hajdemo malo pogledati izbor predsjednika Vrhovnog suda i gdje su korijeni. Zlata Đurđević javila se bez poziva, gospođa Artuković predložena bez mišljenja, nije zatraženo niti mišljenje. Možete li reći koja je ta osoba koja je to napravila? Hajdemo pričati o tome i zašto se nalazimo u ovoj poziciji", odgovorio je.

Na njega se nadovezao i HDZ-ov Nikola Mažar riječima kako su zastupnici jutros svjedočili "još jednom propalom performansu iz propale partijske PR-ovske kuhinje".

"Uvijek ih razoružaju činjenice i brojevi. Prije dva dana hrvatski povijesni rejting A, što omogućuje da dvije milijarde eura usmjerimo na stabilnost, sigurnost i obranu RH. Oni kažu mah, šta je to? Pazi, povijesni investicijski rejting Hrvatske je njima ništa, nula. Njima je bio rejting smeće dobro kad su vladali. Tako da mi je drago da smo jutros opet vidjeli taj isti propali narativ kojeg građani svaki put na izborima prepoznaju", istaknuo je Mažar.

SDP-ova Kristina Ikić Baniček pitala je ministra što misli o izjavi v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordane Jalšovečki da je bitno izabrati predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda jednako kao imati predsjednika Sabora ili predsjednika Vlade. Na to joj je Habijan odgovorio protupitanjem: "Jeste li dostavili dokumentaciju USKOK-u koju je od vas tražio? Kad već govorite o poštivanju institucija."

Marković (SDP): Je li HDZ normalizirao političku trgovinu

Ivanu Marković (SDP) zanimalo je što ministar misli o izjavi "fali jedan papir". "Molim odgovor je li to poruka da je normalizirana politička trgovina ili se radi o jasnoj i nedvosmislenoj ucjeni", pitala je. Habijan joj je odgovorio da Vlada to ne gleda tako i da pogleda brojne primjere gdje HDZ na lokalnoj razini nije na vlasti, a Vlada ulaže u projekte i investira.

Arsen Bauk (SDP) od ministra, koji je po struci odvjetnik, tražio je stručno mišljenje: "U situaciji kada recimo jedan čelnik lokalne samouprave, nazovimo ga za potrebe ove replike oporbeni Zurovec, dođe u ministarstvo i traži nešto s urednom dokumentacijom, a službenik mu kaže, a ne može, fali ti jedan papir, ili obrnuto, ako vladajući Zurovec dođe u ministarstvo bez uredne dokumentacije, a službenik mu nešto obavi što ne smije.

Vidite li vi u tome, gospodine ministre, školski primjer opisa iz članka 295. stavka 1 Kaznenog zakona i što biste vi kao odvjetnik u tom slučaju savjetovali?" Habijan je odgovorio da je on prije svega odvjetnik u mirovini i da se kao odvjetnik bavio trgovačkim i korporativnim pravom, pa nikada neće ulaziti u sferu kaznenog prava jer ima puno stručnih kolega koji mogu govoriti o tome.

HDZ-ova Vesna Bedeković ministra je pitala gdje vidi prostor kako bi se smanjivao broj onih predmeta koji traju dulje od 10 godina, na što je ministar odgovorio da je ključ svega u komunikaciji sa svim dionicima unutar pravosudnog sustava.

HDZ-ovi saborski zastupnici pitali su ministra i o ulaganjima u pravosudni sustav, pri čemu je on posebno istaknuo infrastrukturna ulaganja kao što je Trg pravde u Zagrebu vrijedan oko 160 milijuna eura, Trg pravde koji se planira u Rijeci, Velikoj Gorici te izgradnja novih zgrada pravosudnih tijela u Bjelovaru. Ministar je u odgovorima zastupnicima također najavio reformu državne škole za pravosudne dužnosnike, pomlađivanje kadrova s obzirom na to da oko 50 sudaca odlazi u mirovinu, a jedan od načina je vježbeništvo i izmjena zakonodavnog okvira.