EKONOMISTICA i predavačica na ZŠEM-u Vedrana Pribičević gostovala je u HTV-ovoj emisiji "1 na 1". Poručila je da današnji svijet obilježava rastuća neizvjesnost, multipolarni poredak i tehnološki izazovi.

Podsjetila je na strukturu moći tijekom Hladnog rata, kada su postojala dva vrlo konsolidirana bloka, a nakon pada komunizma Amerika je ostala hegemon. Tvrdi da je Zapad od 70-ih godina, kroz približavanje Kini i njene reforme, zapravo sam sebi stvorio konkurenciju.

"Danas možemo govoriti o dvije velike supersile - SAD-u i Kini", navela je. Napomenula je da svijet ipak nije potpuno bipolaran jer se pojavljuju i srednje sile.

"Tu su i srednje sile, poput Indije, koje mogu voditi fleksibilniju politiku. Indiji je dopušteno potpisati ugovor o slobodnoj trgovini s Europskom unijom, ali i kupovati rusku naftu - što prije 30 godina ne bi bilo moguće", ustvrdila je. 

"Zbog čisto političkih razloga ipak nismo došli do kraja povijesti"

Objasnila je uzroke pada američke hegemonije. "Od 1991. pa do financijske krize 2008., SAD je bio hegemon u punom smislu, financijski, vojno i tehnološki. No, dominacija dolara dovela je do prevelike financijalizacije ekonomije", istaknula je. 

Istodobno, Kina je nastavila industrijalizaciju i širila svoje dobavne lance po Aziji, što je dodatno učvrstilo njen utjecaj u regiji. Pribičević zaključuje da kombinacija slabije američke dominacije, rastuće moći Kine i jačanja srednjih sila oblikuje današnji multipolarni, ali još uvijek nesiguran globalni poredak.

Osvrnula se na tehnologiju kao novu domenu geopolitike i njezin utjecaj na globalne moći. Kazala je da kritičke tehnologije s horizontalnom primjenom nisu lako dostupne i da supersile ne žele dijeliti svoja tehnološka postignuća sa svijetom.

"Na neki način, europska i nova industrijska politika bazira se na tome da neke stvari poput kvantnog računarstva i proboja u umjetnoj inteligenciji jednostavno ne dijelite s ostatkom svijeta", istaknula je. 

"Zbog čisto političkih razloga ipak nismo došli do kraja povijesti, kako je Fukuyama rekao", dodala je. 

"EU nije zakasnila u poticanju razvoja inovacija"

Poručila je da se uloga demokracija i diktatura u globalnoj ekonomiji mijenja. "Udio diktatura u svjetskom BDP-u raste, dok se udio demokracija smanjuje. To predstavlja strukturni problem za demokraciju", upozorila je.

Fenomen tehnologije promatra i kroz vojnu i sigurnosnu perspektivu, ističući da nove tehnologije omogućuju jeftinije i učinkovitije načine ugnjetavanja. 

"Vidimo što se događa s dronovima. Dronsko ratovanje je puno jeftinije nego kada svaka raketa košta desetke milijuna dolara. Zemljama koje nisu demokracije mnogo je jednostavnije održavati autokracije nego prije", ustvrdila je. 

Što se tiče globalne utrke u tehnologiji, smatra da EU nije zakasnila u poticanju razvoja svojih inovacija. "I SAD i Kina imaju jak motiv gurati svoje narative, ali Europska unija tu nikako nije zakasnila. Europa ostaje industrijska velesila koja proizvodi strojeve koji proizvode druge strojeve", navela je. 

Kao primjer je navela automobilsku industriju.  "Kineski BYD i Tesla koriste strojeve iz Europe za proizvodnju svojih automobila. Nije riječ samo o stroju, već o cijelom ekosistemu povezanom putem Interneta stvari (IoT)", objasnila je. 

Istaknula je da Europa u tom ekosistemu zadržava ključnu ulogu u industrijskoj mašineriji koja stoji iza mnogih globalnih proizvoda. Zaključuje da EU ostaje supply chain imperij.

"Mobilnost mladih generacija stvara optimizam za europski projekt"

Tvrdi da je međunarodni sustav danas znatno neizvjesniji nego tijekom Hladnog rata. "Tada su pravila bila jasna. Postojala je stalna nuklearna prijetnja i koncept ‘mutual assured destruction’. Znalo se što je najbolja strategija i sustav je bio predvidljiv. Danas je razina neizvjesnosti znatno veća i pravila nisu toliko jasna", kazala je. 

Dodala je da krhkost dobavnih lanaca potiče EU da zaštiti svoje kritične resurse.

"Europska unija je odlučila određene ključne dijelove svojih lanaca ne dijeliti ni s kim, dok s ostalima nastavlja trgovinu. To je institucionalni eksperiment koji štiti Europu, a istovremeno omogućava normalnu ekonomsku razmjenu", poručila je. 

Ukazala je na ekonomsku snagu EU u globalnom sustavu. "Cijelu Europsku uniju možete gledati kao monopson - jedinog kupca. Ako želite pristupiti europskom tržištu, morate igrati po njihovim pravilima. Primjer je GDPR, tvrtke su se žalile na početku, ali se na kraju prilagodile i primjenjuju te standarde i drugdje u svijetu", ustvrdila je. 

Upitana o razlozima svog optimizma prema Europskoj uniji, navela je njezinu ulogu u povezivanju mladih generacija. Rekla je da se njezin optimizam temelji na dimenziji Europe koju rijetko tko primijeti - Erasmus programu.

"Erasmus je gotovo eugenički program Europske unije. Mladi ljudi, u svojoj fertilnoj dobi, šalju se na različite fakultete u Europi, gdje studiraju, zaljubljuju se, započinju karijere i često žive u trećim zemljama. U konačnici, u drugoj generaciji stvaraju Europljane - nisu više samo Hrvati ili Irci, već građani Europske unije", navela je. 

"Upravo takva mobilnost mladih generacija stvara optimizam za europski projekt", nastavila je.

"EU je koncipirana da nadživi pojedinačne izazove" 

Na pitanje je li današnja Europa tek suma nacionalnih interesa ili postoji jedinstveni geostrateški interes, odgovorila je da situacija uključuje oboje. "Svakako postoje nacionalni interesi, što vidimo u diplomatskom otklonu u odlučivanju unutar Europske unije, prvenstveno kada je riječ o Mađarskoj i Slovačkoj", rekla je. 

Napomenula je da je EU koncipirana tako da nadživi pojedinačne izazove. "Europska unija je napravljena da imperij dobavnih lanaca nadživi svakog potencijalnog diktatora koji bi mogao doći na vlast", poručila je.

"AI već povećava efikasnost zaposlenika" 

Govoreći o poziciji Hrvatske u globalnim tehnološkim trendovima i mogućnostima koje zemlja ima, naglasila je važnost privlačenja talenata.

"Nedavno je završena AI strategija i moram se pohvaliti da je moja institucija, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, doprinosila u njenoj izradi. Budući da smo dio EU alijansi sveučilišta poput AI and Education. Privlačenje istraživača trebala bi biti glavna strategija malih zemalja poput Hrvatske", uvjerena je. 

Smatra da Hrvatska, zahvaljujući kvaliteti života, može postati privlačno mjesto za stručnjake u području umjetne inteligencije.

"Slično razmišljaju i stručnjaci u Švicarskoj. Strategija malih država za privlačenje AI talenata nešto je o čemu Hrvatska mora ozbiljno razmisliti, pogotovo u svjetlu aktualnih globalnih kretanja. Hrvatska je lijepo, sigurno i predivno mjesto za život", kazala je. 

Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, Pribičević je poručila da AI već povećava efikasnost zaposlenika, ali da se ništa spektakularno nije dogodilo u kontekstu otpuštanja. "U srednjem roku potencijalni problem bit će nestanak tzv. white collar poslova u administraciji, primjerice junior pozicija u velikim kompanijama", upozorila je. 

"U konačnici, umjetna inteligencija će postati horizontalna tehnologija, utjecat će na sve segmente ekonomije i života, poput struje u prošlom stoljeću", predviđa Pribičević.