KAKO se napetosti između Sjedinjenih Država i Irana nastavljaju, američki predsjednik Donald Trump suočava se s teškim strateškim odlukama o tome hoće li i kako reagirati na brutalno gušenje prosvjeda u Iranu.

Na Bliski istok Amerika je poslala jake vojne snage, uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln, a Washington razmatra više opcija, od ograničenih udara do moguće pomorske blokade, dok istodobno pokušava ostaviti otvorene diplomatske kanale.

Jedan od izazova s kojima se Trump suočava jest pad intenziteta prosvjeda unutar Irana nakon tjedana krvavog gušenja od strane režima, što mnogi analitičari vide kao otegotnu okolnost za pokretanje velikih vojnih udara s ciljem izazivanja unutarnjih nemira. Upravo zbog toga Trump, prema izvješćima, traži fokusiranu i "značajnu" operaciju koja bi imala jasan cilj, ali bez započinjanja dugotrajnog rata ili slanja kopnenih snaga u regiju.

Među mogućim vojnim opcijama koje se razmatraju je ciljanje objekata iranskog paramilitarnih Basij snaga i pojedinaca optuženih za naređivanje ubojstava i brutalnog suzbijanja prosvjeda. Neki mediji spekuliraju da bi Trump mogao razmotriti čak i napade na visoke iranske dužnosnike, uključujući one neposredno povezane s vrhovnim vodstvom, no takva mjera nosi znatne rizike eskalacije sukoba.

Blokada kao i u Venezueli

Jedna od razmatranih opcija je i pomorska blokada Irana koja bi onemogućila izvoz iranske nafte, navodi Jerusalem Post. Sličnu strategiju Trumpova administracija koristila je ranije u Venezueli protiv režima Nicolása Madura, što je ekonomskim pritiskom imalo za cilj destabilizirati vlast iznutra. Blokada bi, prema nekim analitičarima, mogla dodatno potaknuti prosvjede i izazvati nove unutarnje napetosti u Iranu.

Unatoč vojnoj opasnosti, Trump je u javnim izjavama istaknuo kako se nada da neće biti potrebna uporaba sile. Predsjednik je rekao da je Iran pokazao interes za pregovore i da je Washington "otvoren za kontakte" ako Teheran pokaže spremnost na dijalog, čime pokušava zadržati prostor za diplomatsko rješenje sukoba.

Iranski odgovor na američko pojačanje snaga bio je oštar. Islamska Republika upozorava da bi svaki američki napad smatrao "skupnim ratom". Iranske vlasti su uvele izvanredne mjere kako bi ojačale unutarnju kontrolu i osigurale kontinuitet ključnih državnih funkcija u slučaju sukoba, među kojima je i već kao odgovor na prijetnje zaprijetila ometanjem protoka nafte kroz strateški važan Hormuški tjesnac.

Što će učiniti Trump?

Napetosti dolaze u kontekstu teškog gušenja prosvjeda u Iranu u kojima su tisuće ljudi ubijene. Ta je represija dodatno pogoršala odnose s Washingtonom i potaknula američku administraciju na razmatranje oštrijih poteza protiv režima.

Kritičari Trumpovih prijedloga za vojnu akciju upozoravaju da bi to moglo dovesti do eskalacije sukoba na Bliskom istoku te da bi bez jasne strategije završetak operacije mogao biti neizvjestan. Oni ističu da ograničeni udari bez političkog plana i međunarodne potpore često ne dostižu svoje ciljeve, a mogu otvoriti vrata široj krizi.

Sve u svemu, Sjedinjene Države nalaze se na prekretnici: s jedne strane, Washington želi poslati snažnu poruku iranskom režimu zbog njegove brutalnosti, a s druge strane Trump nastoji izbjeći otvoreni rat koji bi mogao destabilizirati cijelu regiju. Uskoro bi se mogla znati je li pomorska blokada, ograničeni zračni udari ili kombinacija vojne i ekonomske strategije put kojim će SAD ići u pokušaju promjene ponašanja Teherana.