IAKO Donald Trump nikada nije isključio vojnu invaziju na Grenland, golemi arktički otok mogao bi zauzeti i bez ispaljenog metka. Washington na raspolaganju ima niz opcija, a američki predsjednik, ohrabren nedavnim pokazivanjem moći u Venezueli, odbacio je europske osude svojih opetovanih poziva na aneksiju Grenlanda, bogatog mineralima, navodeći kao razlog nacionalnu sigurnost.

"Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za ostvarenje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja - i, naravno, korištenje američke vojske uvijek je opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku", izjavio je visoki dužnosnik Trumpove administracije. No, državni tajnik Marco Rubio kasnije je sugerirao da je prijetnja vojnom akcijom zapravo bila usmjerena na to da se Dansku prisili na prodaju Grenlanda, piše Telegraph.

Kupnja otoka

Prema Rubiju, cilj je kupiti Grenland, a ne osvojiti ga. Ipak, to je teže nego što se čini. Trump, nekadašnji magnat za nekretnine, neuspješno je pokušao kupiti otok još 2019. godine, a američki predsjednik Harry Truman nudio je za njega 100 milijuna dolara u zlatu 1946. godine, no bio je odbijen.

SAD ima povijest stjecanja teritorija gotovinom - od kupnje Louisiane od Francuske 1803. do Aljaske od Rusije 1867. te Američkih Djevičanskih Otoka od Danske 1917. godine. Međutim, kupnja Grenlanda je komplicirana.

Teško je odrediti vrijednost otoka zbog njegovog strateškog položaja i neiskorištenih prirodnih resursa. Osim toga, Grenland je autonomni dio Danske s pravom na buduću neovisnost, a grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen i danska premijerka Mette Frederiksen odlučno su poručili da otok nije na prodaju.

"To je tržište prodavatelja. Ako Danska ne želi prodati, onda Danska ne želi prodati", rekao je za The Telegraph dr. Dafydd Townley, predsjednik UK American Politics Group.

Zavadi pa vladaj

Trump bi mogao pokušati potaknuti Grenland na proglašenje neovisnosti, a zatim ga privoljeti da se pridruži SAD-u, smatra dr. Townley. Predsjednik je obećao obogatiti 57.000 stanovnika otoka, a njegov sin Donald Trump Junior i potpredsjednik JD Vance već su putovali na Grenland kako bi lobirali za tu ideju.

SAD je, kako je izvijestio New York Times prošle godine, planirao zamijeniti danske poticaje u iznosu od 600 milijuna dolara s 10.000 dolara godišnje za svakog stanovnika.

Ipak, posjeti nisu izazvali proameričko raspoloženje; naprotiv, sada se na Grenlandu mogu kupiti crvene kape u Trumpovom stilu s natpisom "Make America Go Away" (Neka Amerika ode). Štoviše, na izborima u ožujku prošle godine pobijedila je stranka koja se zalaže za uniju s Danskom.

Danska je prošle godine tri puta pozvala američke diplomate na razgovor zbog špijuniranja i tajnih operacija utjecaja. Juno Berthelsen, zastupnik oporbene stranke Naleraq, pozvao je Grenland na razgovore sa SAD-om, ali bez prisutnosti Danske. "Vrijeme je da se počnemo pripremati za neovisnost za koju smo se borili toliko godina. Vrijeme je da djelujemo u svoje ime", rekao je.

Vojnici u zamjenu za trgovinu

Washington razmatra i poseban sporazum, takozvani Sporazum o slobodnom udruživanju (Cofa), koji bi američkim trupama dao slobodan pristup diljem Grenlanda u zamjenu za bescarinsku trgovinu i osnovne usluge. Slični sporazumi već postoje s malim pacifičkim državama.

"Gotovo sam siguran sada, a i glasine to govore, da SAD dolazi s ponudom Sporazuma o slobodnom udruživanju, koji je mnogo bolji od trenutnog zakona o samoupravi", izjavio je Kuno Fencker, vođa stranke Naleraq. Danska bi se ovome žestoko protivila, budući da SAD već ima ključnu vojnu bazu Pituffik na otoku, najsjeverniju ispostavu američke vojske, ključnu za proturaketnu obranu.

Potraga za kompromisom

Kako se Trump predstavlja kao majstor pregovaranja, mnogi se nadaju rješenju spora kroz dogovor. Pametno osmišljen sporazum, možda povezan s američkim pristupom rijetkim zemnim metalima, mogao bi omogućiti predsjedniku da proglasi pobjedu. Ipak, interni izvori navode da je detaljan plan daleko od gotovog. Istraživanja javnog mnijenja iz ožujka prošle godine pokazala su da je ideja o aneksiji nepopularna među Amerikancima.

"To je klasična DJT (Donald J. Trump) dinamika. On kaže nešto neplanirano, a onda Bijela kuća promovira njegovu poruku, čak i ako to nije bilo planirano", rekao je izvor blizak administraciji. Dr. Townley očekuje sporazum temeljen na pristupu mineralima u zamjenu za pojačanu američku vojnu prisutnost. "Sve će to Donalda Trumpa učiniti vrlo sretnim. Možda bi čak mogla postojati i 'Trumpova zemlja' negdje na Grenlandu kojom upravljaju Amerikanci", rekao je.

Pritisak na Europu

Trump je svjestan ovisnosti Europe o američkoj sigurnosti i mogao bi to iskoristiti kao polugu, prijeteći premještanjem trupa s kontinenta na Arktik. Ipak, američke baze u Europi ključne su za projekciju moći na Bliski istok.

"U konačnici, SAD mora odlučiti žele li Europu držati blizu ili je odgurnuti. Preuzimanje Grenlanda bio bi posljednji čavao u lijesu", kaže jedan diplomat EU-a. David Silbey, profesor povijesti na Sveučilištu Cornell, smatra da bi Europljani mogli pokušati natjerati Dansku na neki dogovor sa SAD-om kako bi se izbjegla potpuna kapitulacija.

Vojna invazija kao krajnja opcija

Je li vojna invazija moguća? Teoretski da, iako danske trupe imaju naredbu da u slučaju invazije prvo pucaju, a zatim postavljaju pitanja. Svako vojno preuzimanje Grenlanda gurnulo bi NATO u krizu bez presedana. Danska premijerka Frederiksen već je upozorila da bi to značilo kraj saveza.

Takav potez trebalo bi opravdati i američkoj javnosti, koja je više zabrinuta zbog troškova života nego zbog, kako ih Trumpova baza naziva, stranih "vječnih ratova". Jedna od ideja koja se razmatra u Europi jest slanje simboličnih europskih snaga na Grenland, ne da bi se borile protiv Amerikanaca, već da bi ih prisilile da prijeđu Rubikon napadom na vlastite NATO saveznike.

"Čini se da je Maga zaboravila središnji izvor američke moći - ne samo sposobnost vođenja rata, već mnogo teži zadatak izgradnje i održavanja saveza. Europa nije", rekao je jedan diplomat EU-a.