MINISTAR financija Marko Primorac gostovao je u RTL-u Danas.

Godišnji dodatak za umirovljenike iznosi šest eura po godini staža. Je li to najbolje što je Vlada mogla učiniti?

S obzirom na to da je deficit na razini opće države 2,9 posto, što ste mogli vidjeti iz predstavljanja prijedloga rebalansa, a mi se moramo držati kriterija iz Maastrichta, koji utvrđuju maksimalnu dozvoljenu razinu deficita od tri posto BDP-a.

S ovakvim rebalansom de facto plešemo po rubu, uvjereni smo da će to biti do tri posto BDP-a, ali bilo kakvi rashodi koji bi bili veći od onih što smo trenutačno predložili, jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice, odnosno otvaranjem procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Što kažete na komentare da je taj iznos od šest eura po godini staža uvreda?

Upravo vam to sada govorim. Jedno je tumačiti visinu mirovine općenito, a drugo je tumačiti visinu mirovine u kontekstu proračuna i onoga što imamo na raspolaganju.

Naravno da bismo bili zadovoljniji da je mirovina općenito veća, ali moramo na umu imati da mirovine isplaćujemo preraspodjeljujući sredstva hrvatskih građana koja se akumuliraju u proračunu. Proračun je prije svega sredstvo distribucije - ono što prikupimo, nastojimo na najbolji mogući način preraspodijeliti.

Je li se ipak moglo učiniti više, s obzirom da trećina umirovljenika živi na rubu siromaštva?

Pitate me manje-više isto pitanje treći put. Mogli smo povećati duplo mirovine, onda bismo imali puno veći deficit nego što imamo sada. Otvorila bi se procedura prekomjernog manjka, država bi mogla završiti u bankrotu.

To su sve posljedice. Trudimo se raspoređivati sredstva koja imamo na najbolji mogući način. Ovo je u postojećim okvirima, s obzirom na to da smo se de facto zadržali na rubu granice od tri posto, maksimalno što se moglo učiniti u okviru ovog proračuna. Svakako, treba i dalje snažiti mirovine i povećavati ih.

Moramo voditi računa o tome da mirovine nisu dio socijalne politike. Socijalna politika je ta koja rješava problem niskih plaća, niskih mirovina, nezaposlenih. To su mjere koje se rješavaju kroz socijalnu politiku. Mirovina nije klasična socijalna politika - mirovine se ostvaruju na temelju toga što je netko radio cijeli svoj životni vijek, uplaćivao doprinose i iz toga ima određenu mirovinu.

Ako su te mirovine i dalje niske za pojedince, oni trebaju kroz socijalnu politiku imati druge mjere za one koji su najugroženiji i tako im se treba pomagati. To i činimo - kroz mjere za energente, naknade za ugrožene kupce energenata, imamo i minimalnu zajamčenu naknadu za ugrožene skupine građana.

Sve te naknade treba pojačavati. Naravno da građani uvijek žele dobiti što više i ja to u potpunosti razumijem.

Možete li zamisliti da neki građani žive s 10 eura dnevno?

Četvrti put me pitate isto pitanje. Već sam na to odgovorio. Vlada je dosad učinila niz iskoraka koji su u njenoj domeni. Zamrzavanjem košarice proizvoda, povećavanjem određenih naknada, isplatama, primjerice naknade za ugroženog kupca energenata, povećanjem svih naknada koje je mogla povećati.

Međutim, tu su i druge institucije koje trebaju brinuti o inflaciji, ali i oni koji utvrđuju cijene. Trebalo bi isto tako stvoriti određeni dodatni pritisak od medija i ostalih dionika, da se vidi o čemu se radi i zašto cijene rastu u toj mjeri i moraju li baš s tom mjerom rasti.

Može li se Hrvatska narodna banka (HNB) aktivnije uključiti u suzbijanje inflacije?

Nije ovdje pitanje prozivanja i prebacivanja odgovornosti, ali činjenica je da ako imate instituciju čiji je primarni cilj osiguranje stabilnosti cijena, a u medijskom prostoru kontinuirano se javljaju svi drugi akteri i postavljaju se pitanja svim drugim akterima, a najmanje su u toj raspravi zastupljeni oni kojima je to primarni cilj, onda nešto očito ne valja.

Oporba tvrdi da državi inflacija odgovara jer se tako puni proračun.

Suluda teza, da državi to odgovara, onda ne bi imala deficit 2,9 posto BDP-a. Onda bi država završavala u suficitu. Međutim, inflacija povećava prihode od PDV-a, ali je država zbog inflacije suočena s puno većim troškovima nego s prihodima.

Nemamo uslijed inflacije povećani priljev sredstava koji držimo, sa strane akumuliramo i ne znam što s time radimo, nego zbog toga moramo isplaćivati različite naknade, povećavati plaće, mirovine.

Što će biti kad presuši novac iz EU fondova? Milanović je rekao da ćemo tada biti u bunaru.

Ne znam odakle to, zašto bi se zatvorila sredstva iz EU fondova? Čija je to teza? Zašto ne bismo dobivali, dobivat ćemo sve dok postoji kohezijska i sve druge politike koje smo koristili i do sada.

Što se više približavamo prosjeku Europske unije, ta se sredstva mogu posljedično smanjivati, ali ne znači da će stati. Ako budemo na toj razini razvoja da nam ta sredstva više ne trebaju, onda ćemo s time biti zadovoljni.

Dok je Martina Dalić bila ministrica, rekla je da se u dobrim vremenima treba pripremati za loša. Što mislite o tome?

Ja ne smatram da su vremena trenutačno dobra. Pripremamo se, ako govorimo o fiskalnom prostoru i mogućnosti reakcije u potencijalno još gorim vremenima. Pripremamo se tako da imamo određeni fiskalni prostor, primjerice kod javnog duga, koji je trenutačno na 57 posto BDP-a.

Kriterijima iz Maastrichta dozvoljena je razina od 60 posto BDP-a, a nastojimo kontinuirano smanjivati udio javnog duga u BDP-u. Tu stvaramo određeni fiskalni prostor ako bude potrebna reakcija, da možemo reagirati kao što je to primjerice bilo za vrijeme covid pandemije.

Da to bude snažno, djelotvorno, na korist našim građanima i gospodarstvu, a da istovremeno značajno ne ugrožavamo javne financije, ne narušavamo financijski kredibilitet. Da država ostane stabilna, da može podmiriti sve svoje obveze, rashode, isplaćivati mirovine. O tome naravno brinemo.

Planira li Vlada nove poreze?

Ne planiramo nove poreze. Poznati smo kao vlada koja smanjuje i ukida poreze.