MAĐARSKI premijer Viktor Orbán u svom pokušaju da zaustavi ulazak Ukrajine u Europsku uniju mogao bi pronaći podršku u neočekivanim krugovima, uključujući i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Uoči današnjeg okupljanja čelnika EU-a u Kopenhagenu, predsjednik Europskog vijeća António Costa lobirao je kod europskih lidera da pronađu način kako zaobići mađarsko protivljenje ulasku Kijeva u blok, ali i deblokirati druge zaustavljene kandidature za članstvo, piše Politico.

Kontroverzni plan za promjenu pravila

Kako je Politico prvi izvijestio u ponedjeljak, portugalski političar predložio je promjenu pravila EU-a kako bi se omogućilo pokretanje formalnih pristupnih pregovora odobrenjem kvalificirane većine čelnika, umjesto jednoglasnom suglasnošću koja je trenutačno potrebna. Međutim, Costin plan pokazao se kontroverznim.

Iako je Orbán čelnik EU-a najbliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i najotvoreniji protivnik Ukrajine, drugi lideri imaju potpuno drugačije motive da mu se pridruže - uglavnom kako bi obranili vlastito pravo veta.

Otpor zbog straha od gubitka veta

Plan se suočava s otporom nekoliko zemalja EU-a, uključujući Francusku, Nizozemsku i Grčku, te je malo vjerojatno da će dobiti široku potporu u Danskoj, otkrila su za Politico tri diplomata EU-a i dužnosnik francuskog predsjedništva pod uvjetom anonimnosti. Glavna zabrinutost tih zemalja jest da bi promjenom pravila o pristupanju ograničili vlastitu sposobnost blokiranja kandidatura koje smatraju problematičnima.

To otvara niz suparništava na koja Orbán može računati: Grcima je, primjerice, važno pokazati da mogu zaustaviti pregovore o članstvu Turske, Bugari žele zadržati mogućnost blokade Sjeverne Makedonije, a Hrvati Srbije.

Costin prijedlog otvorio bi put naprijed ne samo za Ukrajinu, čija je kandidatura mjesecima blokirana Orbánovim vetom, već i za Moldaviju, budući da su kandidature dviju zemalja povezane.

Pritisak za ubrzanje procesa

Prema visokom dužnosniku EU-a, Costin prijedlog bit će na stolu u Kopenhagenu u srijedu, zajedno s drugim prijedlogom o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. "Nijedan čelnik do danas nije odgovorio potpunim 'ne' na ovu ideju", rekao je visoki dužnosnik o Costinom planu.

Finski predsjednik Alexander Stubb za Politico je izjavio da podržava svaki pokušaj ubrzanja procesa. "Osobno pozdravljam svaki mehanizam odlučivanja koji daje više fleksibilnosti i manje mogućnosti blokiranja, a nikada više nego u slučaju Ukrajine", rekao je.

Ipak, tabor koji se protivi Costi i Stubbu mogao bi se pokazati prejakim. Čini se da ako je cijena očuvanja postojećih pravila to da Ukrajina i Moldavija moraju čekati mjesecima, ako ne i godinama, na napredak, to je cijena koju su te zemlje spremne platiti.

"Uopće nismo uvjereni u promjenu pravila igre usred igre, jer to je ono što neki predlažu", rekao je visoki diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman. "Ako se uvede glasanje kvalificiranom većinom [za guranje procesa pristupanja], postoji vrlo velik rizik da proces postane iznimno politiziran", dodao je.

Orbánovi neočekivani saveznici

Pritisak za pojednostavljenje pristupanja EU-u dolazi u trenutku kada visoki dužnosnici, poput Ursule von der Leyen, snažno podržavaju kandidature Ukrajine i Moldavije, tvrdeći da Kijev može postići članstvo do 2030. ako nastavi s reformama.

Međutim, pregovori ne mogu ni započeti zbog mađarske blokade. Costina inicijativa, koju podržava i Europska komisija, predlaže uvođenje glasanja kvalificiranom većinom u prijelaznim fazama procesa, dok bi konačno pristupanje i dalje zahtijevalo jednoglasnost.

No, taj se pritisak suočava s protivljenjem čelnika koji svoje pravo veta vide kao pitanje nacionalnog suvereniteta. Grčka se, primjerice, dugo protivi kandidaturi Turske i oslanja se na svoj veto kao jamstvo da Ankara nikada neće ući u EU.

"Vrlo smo oprezni po pitanju ovog prijedloga", rekao je jedan grčki dužnosnik. Slično vrijedi i za Bugarsku koja želi moći blokirati ulazak Sjeverne Makedonije, ili Hrvatsku koja se povijesno protivila pristupanju Srbije, piše Politico. 

"Javno se čelnici EU-a možda protive blokiranju Ukrajine, ali iza zatvorenih vrata gledaju svoje interese"

Ključni problem je što bi za promjenu pravila svih 27 zemalja članica, uključujući Mađarsku, moralo biti suglasno, što diplomati smatraju nemogućim. "Ako bismo morali mijenjati proces donošenja odluka, to bi se također moralo odlučiti jednoglasno, što se danas ne čini mogućim", rekao je dužnosnik francuskog predsjedništva.

"Očito Mađari blokiraju Ukrajince", rekao je jedan diplomat EU-a. "Ali to nije sve. Bugari žele moći blokirati Makedonce, Hrvati žele moći kontrolirati Srbe, Grčka i Cipar ne žele da se Turska približi EU-u, a Grčka bi također željela držati na oku Albaniju", dodao je. Javno, čelnici EU-a možda se protive mađarskom blokiranju Ukrajine, ali iza zatvorenih vrata, mnogima je to prikladno pokriće za vlastite interese.