IRAK danas iznenađuje svojim demografskim preporodom. Zemlja koja je nekada bila pod brutalnim režimom Sadama Huseina, a zatim prošla kroz duboke promjene nakon američke invazije iz 2003. godine, sada bilježi impresivan rast stanovništva.

20 milijuna stanovnika više nego 2003.

Irak prema prošlogodišnjem popisu stanovništva ima 46.1 milijun stanovnika, što je za gotovo 20 milijuna više nego 2003. godine kad je imao 26.8 milijuna stanovnika. Prema podacima Ujedinjenih naroda, stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi) u ovoj zemlji za 2024. iznosi 3,22.

Smatra se da granica od 2.1 djeteta po ženi označava stopu potrebnu za prirodnu obnovu stanovništva. Dobar dio Europe i istočne Azije po tom pitanju je u katastrofalnom stanju.

Obično se smatra da Bliski istok ima relativno visoke stope fertiliteta, no ta percepcija zapravo ne stoji. Katar ima stopu fertiliteta 1.72, Iran 1.68, Kuvajt 1.51, a Ujedinjeni Arapski Emirati 1.21. Saudijska Arabija je na 2.31, a Jordan na 2.60.

I utjecajni Economist nedavno je pisao o iznenađujućem procvatu Bagdada. Napominje se kako je od 2022., otkako je premijer postao Muhammad al-Sudani, izgrađeno 20 novih mostova i nadvožnjaka. Otvorene su najmanje četiri nove bolnice, uključujući prvi irački centar za liječenje raka. Također je obnovljeno ili izgrađeno više od 1700 škola, a uskoro će otvoriti vrata i nekoliko luksuznih hotela.

Razlog za promjene je u tome što Irak od 2003. nikada nije bio mirniji i sigurniji, a reforme u bankarskom sektoru učinile su kredite dostupnijima. Prihodi od nafte i građevinarstva koji su nekoć išli u Bejrut ili Ženevu, sve se više troše u Iraku.

Krvave godine Saddama Husseina

No svemu ovome prethodila je invazija i diktatorski režim Sadama Huseina, koji je zemljom vladao gotovo 24 godine. Tijekom njegove vladavine Irak je bio uključen u krvavi rat s Iranom, zatim je izvršio invaziju na susjedni Kuvajt, što je izazvalo Prvi zaljevski rat.

Huseinov režim bio je obilježen brutalnim represijama i čistkama. Human Rights Watch procijenio je da je Husseinov režim odgovoran za ubojstvo ili nestanak 250.000 do 290.000 Iračana.

Američka invazija

SAD je pod opravdanjem da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje, što nikada nije potvrđeno, pokrenuo invaziju na Irak 2003. godine. Invazija je trajala samo nekoliko tjedana, a američke snage brzo su srušile režim i zauzele Bagdad.

Na 20. obljetnicu invazije i kasnije okupacije Iraka, Amnesty International podsjetio je na teška kršenja ljudskih prava i ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava koje je počinila koalicija predvođena Sjedinjenim Američkim Državama. Nabrojali su i tajna pritvaranja, prisilne nestanke, mučenja itd.

Trenutno u zemlji djeluje manje od 2.000 američkih vojnika, uglavnom u savjetodavnoj ulozi, kako bi podržali sigurnost. Smatra se da je SAD i dalje prisutan u Iranu kako bi ograničio iranski utjecaj.

ISIS usred Iraka proglasio kalifat

Prvi slobodni parlamentarni izbori nakon pada Huseina održani su 2005. godine. Od tada Irak funkcionira kao parlamentarna republika gdje je vlast podijeljena između predsjednika države, premijera i dvodomnog parlamenta.

ISIS je između 2014. i 2016. kontrolirao velike dijelove sjevernog i zapadnog Iraka, proglasivši 2014. islamski kalifat. U to vrijeme zemlja je bila podijeljena na šijitski jug i središte pod kontrolom vlade i paravojnih skupina, sunitski zapad pod kontrolom milicija te sjever pod upravom kurdske autonomije.

Irak je i dalje podijeljen

Iako su Iračke sigurnosne snage, uz podršku međunarodne koalicije i šiitskih paravojnih skupina, ponovno preuzele kontrolu nad većinom teritorija ISIS-a, Irak je i dalje duboko podijeljen. 

Kurdi na sjeveru uživaju široku autonomiju u svojoj regiji Kurdistanu, dok sunitske zajednice na zapadu često izražavaju nezadovoljstvo, što doprinosi trajnoj nestabilnosti.

Projekt s kojim se želi srušiti važnost Sueza

No, proces modernizacije zemlje se nastavlja. Irak ulaže milijarde dolara u transformaciju poluotoka Al Faw u jedno od najvećih svjetskih pomorskih trgovačkih čvorišta kako bi iskoristio svoje strateško mjesto, piše građevinski portal The B1M.

Projekt uključuje izgradnju velike dubokovodne luke sa sofisticiranom infrastrukturom, koja će moći primiti neke od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu.

Irak istovremeno razvija veliki cestovno-željeznički projekt nazvan "suhi kanal" koji će povezati luku Al Faw s Turskom. Ta prometnica dugačka oko 2000 kilometara značajno će ubrzati transport robe prema Europi i Aziji, skraćujući vrijeme putovanja za čak 11 dana u usporedbi sa Sueskim kanalom. Samo ovaj projekt je procijenjen na oko 17 milijardi dolara.

Osim pomorskih i cestovnih projekata, Irak ulaže i u modernizaciju unutarnje infrastrukture i industrije. Svjetska banka je odobrila projekt od 930 milijuna dolara za proširenje i modernizaciju iračkih željeznica, kako bi se poboljšale domaće veze i smanjila ovisnost o nafti.

Irak je i dalje siromašan i korumpiran

Unatoč svim ulaganjima, Irak je i dalje siromašna zemlja. Prema izvještaju Svjetske banke iz travnja 2025., nacionalna stopa siromaštva u Iraku iznosi 17.5%, što znači da milijuni Iračana žive ispod praga siromaštva.

Zemlja je iznimno ovisna o nafti, koja je činila oko 58% BDP-a u 2023. Prema Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2024., Irak zauzima 140. mjesto od 180 država, što pokazuje vrlo visoku razinu korupcije i ozbiljne probleme u javnom sektoru.

I iračka državna služba je prenahupana, smatra se da preko 10 milijuna Iračana prima državne plaće. 

Zakon koji dopušta brak djevojčica

I dok mediji izvještavaju kako i noćni život u Iraku doživljava značajan procvat, posebice u gradovima poput Bagdada ili Mosula o čemu je pisao Voice of America, Irak je i dalje izuzetno nazadna zemlja po poštivanju ljudskih prava.

Irački parlament je 2024. donio zakon kojim se homoseskualni odnosi i transrodnost kažnjavaju zatvorom do 15 godina, uključujući i zabrane hormonske terapije.

"Usvajanje zakona protiv LGBT osoba od strane iračkog parlamenta potvrđuje užasan dosje kršenja prava LGBT osoba od strane iračke vlade i predstavlja ozbiljan udarac temeljnim ljudskim pravima“, rekla je Rasha Younes, privremena direktorica za prava LGBT osoba u Human Rights Watchu.

Irački parlament je u travnju ove godine usvojio kontroverzne zakone, uključujući izmjene zakona koje, prema riječima kritičara, u praksi legaliziraju dječje brakove. Neki smatraju da to dopušta brak djevojčica u dobi od 9 godina.

Unatoč zamahu, izazovi su brojni

Unatoč modernizaciji koja je neupitna, stvarnost je da Irak ostaje zemlja u kojoj se suočavaju izazovi nazadnih društvenih praksi i neujednačenog razvoja. No za razliku od prošlosti, danas postoji okvir u kojem su promjene moguće.

"Prijašnje aranžmane koje su neke zemlje poduzimale u odnosu s Irakom treba promijeniti, kao što se Irak promijenio. To više nije zemlja koja se suočavala s nekim izazovima, već je postala aktivni član međunarodnog sustava.

Stoga bi te aranžmane trebalo promijeniti na način koji jača ugled ove zemlje i pomaže joj da se ponovno uzdigne", riječi su Mohamed Al Hassana, posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Irak.