MAĐARSKA se sve češće otvoreno suprotstavlja ključnim politikama i vrijednostima Europske unije. Stručnjaci su složni da ova zemlja toliko zanemaruje temeljne vrijednosti EU-a da danas vjerojatno ne bi mogla proći proces pristupanja.

Posljednja eskalacija odnosa Mađarske i neke od zemalja EU-a, u ovom slučaju Hrvatske, dogodila se kada je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó optužio Hrvatsku za ratno profiterstvo tvrdeći da je Hrvatska povećala tranzitne naknade za transport nafte kroz svoj teritorij od početka rata u Ukrajini. Zbog toga je reagirao i hrvatski premijer Andrej Plenković kazavši da je Mađarska ta koja profitira kupnjom jeftinije ruske nafte.

Nesuglasja između Mađarske i Europske unije duboka su i višeslojna, zbog čega se sve više propituje opravdanost mađarskog članstva u EU-u.

Naglo osiromašila

Mađarska je postala članica Europske unije 1. svibnja 2004. godine, u sklopu najvećeg proširenja EU-a u kojem je ušlo deset novih zemalja srednje i istočne Europe. Od tada je Mađarska integrirana u različite europske institucije, uključujući i pristup Šengenskom prostoru.

Ubrzo je Mađarska postala jedna od najbrže rastućih ekonomija srednje Europe, no danas se nalazi među najsiromašnijim zemljama EU-a. Ova zemlja tako je na samom dnu po stvarnoj individualnoj potrošnji po glavi stanovnika, koja iznosi tek 72% prosjeka EU-a. Dok se građani suočavaju s ekonomskim poteškoćama, krug bliskih suradnika premijera Orbana značajno se obogatio.

Koče se zajedničke politike

Mađarska proruska vlada sustavno koristi pravo veta, osobito kada je riječ o paketima sankcija protiv Rusije. Trenutačno se pregovara o 19. paketu ovih sankcija, a jedan veto može spriječiti njihovo usvajanje. 

Mađarska vlada je na kraju odobrila svih dosadašnjih 18 paketa sankcija, ali ovakva praksa ometa usklađenost EU-a i otežava provedbu zajedničkih politika. Ni pomoć Ukrajini iz Europskog fonda za mir, vrijedna 6,6 milijardi eura, nije isplaćena zbog opstrukcija proruske mađarske politike.

Parlament: Mađarska više nije potpuna demokracija

Dinamika oko veta tek je vrh sante leda problema EU-a i Mađarske. Mađarska je pokrenula i pravni postupak protiv Europske unije zbog odluke da se milijarde eura prihoda od zamrznute ruske imovine iskoriste za vojnu pomoć Ukrajini.

Pod Orbanovom vladom Mađarska se suočava sa sve većim kritikama međunarodnih organizacija zbog ograničavanja slobode medija i potkopavanja demokracije.

Europski parlament je u rujnu 2022. donio izvještaj kojim je zaključio da Mađarska više ne može biti smatrana potpunom demokracijom, nego je postala "izborna autokracija" zbog sustavnog urušavanja temeljnih demokratskih vrijednosti i vladavine prava.

Država može zabraniti LGBT događaje

Mađarski parlament usvojio je u travnju 15. amandman na Ustav, kojim se vladi daje ustavna ovlast da zabrani LGBT događaje i aktivnosti koje ocijeni štetnima za razvoj djece ili javni red. Diskriminacija ljudi zbog njihove seksualne orijentacije suprotna je Povelji o temeljnim pravima Europske unije.

Mađarski nacrt zakona o transparentnosti, koji se očekuje da bi mogao biti uskoro donesen, predviđa ograničenja za medije i nevladine organizacije financirane iz inozemstva, što kritičari smatraju pokušajem gušenja neovisnosti.

"Sasvim sam siguran da Mađarska više ne bi ispunjavala kopenhagenske kriterije za pristupanje EU i stoga ne bi postala članica Europske unije u ovoj fazi", rekao je za Treffpunkteuropa Nicolai von Ondarza iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.

Mađarska ne može biti izbačena iz EU

Može li takva Mađarska biti izbačena iz EU-a? EU nema mehanizam za izbacivanje države članice. Ugovori EU-a mogli bi se izmijeniti kako bi uključili klauzulu o izbacivanju, ali to bi zahtijevalo jednoglasnost, a Mađarska bi opet mogla staviti veto na tu promjenu.

Ugovori EU-a, koji reguliraju odnose između država članica, sadrže samo odredbu o dobrovoljnom istupanju putem članka 50., kao što je bilo slučaj s Velikom Britanijom. U tom kontekstu, u mađarskoj javnosti dolazilo je do upotrebe pojma "Huxit", potencijalnog mađarskog izlaska iz EU-a. Kako je donio Deutsche Welle, takvo nešto za Orbana nije ozbiljna opcija.

"Pravno gledano, nemamo aparat za izbacivanje države članice, za razliku od Vijeća Europe, na primjer, odakle je Rusija izbačena", objasnio je za Euronews Adam Lazowski, profesor prava EU-a na Sveučilištu Westminster.

Protiv Mađarske ne ide niti "nuklearna opcija"

Iako Europska unija nema pravni mehanizam za izbacivanje države članice, trenutačno postoje drugi alati kojima EU reagira.

Članak 7. Ugovora o EU omogućuje Vijeću EU-a, uz suglasnost Europskog parlamenta, da suspendira određena prava države članice. Najjača sankcija, često nazivana nuklearnom opcijom, jest suspenzija prava glasa države članice.

Protiv Mađarske je pokrenut postupak prema članku 7. Ugovora o EU još 2018. zbog zabrinutosti oko narušavanja vladavine prava. Vijeće EU-a o tom pitanju raspravljalo je više puta, ali faza koja bi omogućila najjače sankcije, uključujući suspenziju prava glasa, nikada nije aktivirana jer za to treba jednoglasnu odluku svih ostalih država članica

EU uspjeva financijski kazniti Mađarsku

EU je uspjela barem djelomično odgovoriti na mađarsko kršenje temeljnih vrijednosti uvođenjem mehanizma uvjetovanosti vladavinom prava 2021. godine. Taj alat omogućuje Bruxellesu da zamrzne EU fondove kada postoji rizik da će biti zloupotrijebljeni zbog korupcije ili političke kontrole nad pravosuđem.

Prvi put je primijenjen upravo na Mađarsku 2022., čime je blokirano oko 19 milijardi eura dok Orbánova vlada ne provede reforme koje jamče neovisno pravosuđe, transparentne javne nabave i učinkovit nadzor nad trošenjem EU novca.

Najbolje rješenje? Izbori

Von Ondarza je za Treffpunkteuropa predstavio više načina na koji bi se Mađarsku moglo kazniti, ali za svaki od njih naveo da je kompliciran za realizaciju. Smatra da je politička promjena potaknuta izborima najbolji način za ponovno uspostavljanje vladavine prava i demokracije u Mađarskoj.

Sljedeći parlamentarni izbori u Mađarskoj zakazani su najkasnije do travnja 2026. godine, a posljednje ankete pokazuju značajan pad podrške vladajućoj stranci Fidesz premijera Orbana. Oporbena stranka Tisza, koju vodi bivši član Fidesza Peter Magyar, prema anketama ima veću podršku građana.

Očito će predstojeći izbori biti presudni ne samo za unutarnju politiku Mađarske, nego i za njenu europsku perspektivu i buduće članstvo u EU.