U RUJNU 1996. godine Afganistan je doživio dramatičan preokret u svojoj burnoj povijesti kada su talibanske snage zauzele glavni grad Kabul. Ovaj događaj označio je kraj jedne ere kaotičnog građanskog rata i početak vladavine koja je duboko utjecala na zemlju i regiju.

Taliban, islamski pokret koji je nastao iz studentskih redova, brzo je postao dominantna sila, obećavajući red i sigurnost nakon godina razaranja. Njihovo osvajanje Kabula nije bilo samo vojna pobjeda već i simboličan čin koji je promijenio sudbinu milijuna Afganistanaca.

Pozadina sukoba

Afganistan je 1990-ih godina bio razorena zemlja, još uvijek oporavljajući se od sovjetske invazije koja je trajala od 1979. do 1989. godine. Nakon povlačenja sovjetskih trupa, komunistički režim Mohammada Najibullaha uspio je opstati nekoliko godina uz pomoć mudžahedina, ali je konačno pao 1992. godine. Tada su različite frakcije mudžahedina, koje su se borile protiv Sovjeta, okrenule jedna protiv druge u borbi za vlast.

Islamska Država Afganistana uspostavljena je sporazumom iz Peshawara, ali unutarnji sukobi između ključnih vođa poput Burhanuddina Rabbanija, Ahmada Shaha Massouda i Gulbuddina Hekmatyara doveli su do krvavog građanskog rata.

Kabul je postao poprište razornih borbi, s raketnim napadima i uličnim sukobima koji su uništili grad i uzrokovali tisuće civilnih žrtava. U ovom kaosu, podržani od Pakistana, Saudijske Arabije i drugih, različiti milicijski vođe borili su se za prevlast, dok je stanovništvo patilo od gladi, nasilja i nesigurnosti.

Uspon Talibana

Taliban je nastao 1994. godine u južnim dijelovima Afganistana, predvođen Mullahom Mohammedom Omarom, karizmatičnim vođom koji je obećavao povratak na čiste islamske vrijednosti. Pokret je započeo kao grupa studenata (talib znači "student" na paštunskom jeziku) iz madrasa, islamskih škola, koji su se umorili od korupcije i nasilja lokalnih vojnih zapovjednika.

Brzo su stekli popularnost među Paštuncima, najvećom etničkom skupinom u zemlji, obećavajući sigurnost na cestama i kraj pljački.

Uz podršku pakistanske obavještajne službe ISI, Taliban je proširio svoj utjecaj, zauzimajući gradove poput Kandahara i Herata. Njihova disciplina i brzina napredovanja iznenadili su mnoge, a do 1996. godine kontrolirali su velike dijelove zemlje. Motivacija Pakistana bila je osigurati sigurne trgovačke putove prema Srednjoj Aziji, dok je Taliban vidio sebe kao spasitelje od kaosa.

Osvajanje Kabula

U rujnu 1996. godine talibanske snage pokrenule su odlučujući napad na Kabul. Nakon višemjesečnih priprema i sukoba s protivničkim milicijama, ušli su u grad 27. rujna. U samo nekoliko sati preuzeli su ključne institucije, uključujući predsjedničku palaču, ministarstva obrane, sigurnosti i vanjskih poslova.

Jedan od prvih činova bio je javno vješanje bivšeg predsjednika Mohammada Najibullaha i njegova brata, koji su se skrivali u misiji Ujedinjenih naroda od 1992. godine. Talibani su ih smatrali marionetama stranih sila, a ovaj brutalan čin poslao je jasnu poruku o njihovoj odlučnosti.

Snage Ahmada Shaha Massouda, poznatog kao "Lav Panjshira", povukle su se na sjever kako bi izbjegle daljnje civilne žrtve, ostavljajući grad pod talibanskom kontrolom. Osvajanje je bilo relativno brzo, ali je označilo kraj vladavine Islamske Države Afganistana u Kabulu.

Neposredne posljedice

Nakon zauzimanja Kabula, talibani su proglasili Islamski Emirat Afganistana, uspostavivši strogu interpretaciju šerijatskog prava. Žene su bile prisiljene nositi burke, glazba i televizija zabranjene, a kazne poput amputacija i kamenovanja uvedene za prekršitelje.

Diplomatsko priznanje dobili su samo od Pakistana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i djelomično od Čečenije. Međunarodna zajednica bila je šokirana brutalnošću, ali talibani su uspjeli stabilizirati neke dijelove zemlje, smanjivši kriminal.

Protivnici poput Massouda i Abdula Rashida Dostuma formirali su Sjeverni savez, koji je nastavio otpor sa sjevera, držeći oko 10 posto teritorija. Ovo je dovelo do novog kruga sukoba, ali Kabul je postao središte talibanske vladavine, mijenjajući svakodnevni život stanovnika.

Dugoročni utjecaji

Osvajanje Kabula 1996. godine postavilo je temelje za talibansku vladavinu koja je trajala do 2001. godine, kada su ih svrgnule snage predvođene SAD-om nakon napada 11. rujna. Taj period obilježio je izolaciju Afganistana, ali i utočište za grupe poput Al-Qaide.

Povratak talibana na vlast 2021. godine podsjeća na događaje iz 1996., naglašavajući ciklus nasilja u zemlji. Ipak, osvajanje Kabula ostaje ključni trenutak koji je oblikovao suvremenu afganistansku povijest, miješajući nade za stabilnost s realnošću represije.