FRITEZA na vrući zrak, poznata i kao "air fryer", posljednjih je godina postala jedan od najpopularnijih kuhinjskih uređaja, a njezina popularnost ne jenjava. Iako je toliko sveprisutna da se pitanje "što je uopće friteza na vrući zrak?" može činiti suvišnim, odgovor nije tako jednostavan kao što ime sugerira, piše Bon Appétit.

Sam naziv "friteza na vrući zrak" zapravo je oksimoron. Prženje, po definiciji, podrazumijeva uranjanje namirnica u vruće ulje. S druge strane, ovaj uređaj obećava hrskavost krumpirića, pilećih krilaca i drugih namirnica bez dubokog prženja. Iako zrak ne može pržiti u klasičnom smislu, to ne znači da friteze na vrući zrak nisu iznimno korisni uređaji.

Nakon godina testiranja, stručnjaci se slažu da je friteza na vrući zrak koristan alat za sve koji žele brze i hrskave obroke. Ipak, ključno je razumjeti kako točno funkcionira i kako je najbolje iskoristiti njezine mogućnosti.

Što je friteza na vrući zrak?

Friteza na vrući zrak zapravo je kompaktna konvekcijska pećnica koja stoji na radnoj plohi. Sadrži izvor topline i snažan ventilator koji velikom brzinom cirkulira vrući zrak oko hrane u maloj komori za kuhanje. Originalni dizajn bio je jajolik s ladicom i košarom, što je i danas popularan oblik, no ponuda se u međuvremenu proširila na razne oblike i veličine.

Svaka friteza na vrući zrak, bez obzira na stil, ima dva ključna dijela: grijaći element i ventilator. Grijač stvara toplinu, a ventilator je brzo cirkulira oko hrane. Upravo ta cirkulacija omogućuje da se hrana skuha brže i postane hrskavija nego u običnoj pećnici jer se toplina ravnomjernije raspoređuje po cijeloj površini namirnice.

Fritezu na vrući zrak izumio je nizozemski inženjer Fred van der Weij 2006. godine, nakon tri godine eksperimentiranja. Glavni cilj bio mu je stvoriti "zdraviji", manje neuredan i sigurniji način pripreme pomfrita bez korištenja dubokog ulja. Tvrtka Philips proizvela je njegov jajoliki dizajn i predstavila ga na tehnološkom sajmu u Berlinu 2010. godine, nakon čega su i drugi proizvođači slijedili primjer.

Što kuhati, a što radije izbjegavati u fritezi na vrući zrak?

Friteze su idealne za podgrijavanje već pržene hrane poput smrznutih krumpirića ili pilećih medaljona, ali njihova primjena je puno šira. Izvrsne su za povrće s visokim udjelom vlage, poput patlidžana i tikvica, koje iznutra ostaje mekano, a izvana postaje hrskavo.

Također, savršene su za pripremu hrskavog slanutka ili drugog graha iz konzerve. Zbog brzog zagrijavanja, odličan su alat za brze i energetski učinkovite večere za dvoje, poput pripreme fileta lososa s povrćem. Čak i male serije kolačića ili muffina mogu se ispeći ravnomjerno i brzo.

Ironično, iako se reklamira kao alternativa dubokom prženju, friteza na vrući zrak nije pogodna za hranu s mokrim tijestom za pohanje. Budući da se radi o konvekcijskoj pećnici, mokro tijesto neće postati hrskavo, već će samo stvoriti nered. Stoga izbjegavajte pripremu namirnica koje biste inače uronili u vruće ulje, poput pohane piletine u tekućoj smjesi.