ČINI se da su Donald Trump i Vladimir Putin ponovno uskladili svoje stavove. Američki i ruski predsjednik sada složno upiru prstom u Europu dok mirovni napori za okončanje rata u Ukrajini stoje na mjestu, tri tjedna nakon njihovog summita na Aljasci koji je donio malo konkretnih rezultata, piše CNN.

Trump je jučer pozvao europske čelnike da učine više, unatoč tome što jedina diplomatska aktivnost trenutno dolazi upravo od američkih transatlantskih saveznika, koji pokušavaju osmisliti sigurnosna jamstva za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

Ovaj zaokret u Trumpovoj diplomaciji uslijedio je dan nakon što je novinarima najavio da uskoro planira ponovno razgovarati s Putinom kako bi "razradili što ćemo raditi". Odbio je potvrditi hoće li uvesti oštre sankcije Rusiji ako Putin nastavi kočiti mirovnu inicijativu, nakon što je ruski predsjednik ignorirao nekoliko rokova, od kojih je posljednji istekao danas. "Kakva god bila njegova odluka, bit ćemo ili sretni zbog nje, ili nesretni. A ako budemo nesretni, vidjet ćete da će se stvari dogoditi", izjavio je Trump u srijedu.

Trumpov pritisak na EU

U četvrtak je Trump razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim europskim vođama. Zelenski je nakon toga rekao da je tema bila ekonomski pritisak na Rusiju i "uskraćivanje novca ruskom ratnom stroju". Međutim, poruka iz Bijele kuće nakon poziva više je krivila Europljane nego Rusiju.

Dužnosnik Bijele kuće izjavio je da je Trump "naglasio da Europa mora prestati kupovati rusku naftu koja financira rat", dodavši da je predsjednik također istaknuo kako "europski čelnici moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog financiranja ruskih ratnih napora".

Iako Trumpova kritika ima osnove, jer je doista neobično da zemlje EU i dalje kupuju ruske energente, njegov pristup sadrži i nelogične elemente. Zahtijeva od Europe da se obračuna s Kinom zbog kupnje ruske nafte, dok on sam nije spreman sankcionirati Peking zbog trgovinskih pregovora.

Rusija nastoji podijeliti SAD i Europu

U međuvremenu, Rusija primjenjuje svoju klasičnu strategiju - pokušava stvoriti razdor među NATO saveznicima kako bi osigurala prostor za napredovanje svojih snaga na istoku Ukrajine. Tijekom posjeta Kini, Putin se sastao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i optužio Europljane da potiču "histeriju" oko navodnih planova Moskve za napad na Europu.

"Svaka razumna osoba savršeno je svjesna da Rusija nikada nije imala, nema i nikada neće imati želju napasti bilo koga", rekao je Putin, čije su snage izvršile invaziju na Ukrajinu 2014. i 2022. godine.

Dodatni udarac Europi zadala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, koja je poručila da je ideja o raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini u sklopu mirovnog sporazuma "neprihvatljiva".

Istovremeno, nema naznaka sastanka između Putina i Zelenskog, koji su dužnosnici Bijele kuće samouvjereno najavljivali prije dva tjedna. Putinova ponuda da se sastanak održi u Moskvi protumačena je kao još jedan opstrukcijski potez, s obzirom na to da se Zelenski tamo ne bi mogao osjećati sigurno.

Mali pomak oko sigurnosnih jamstava

Ipak, jučer je zabilježen tračak napretka. Nakon razgovora između Trumpa, Zelenskog i članova "Koalicije voljnih", francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je 26 zemalja obećalo doprinos potencijalnim mirovnim snagama ako se postigne sporazum o prekidu vatre.

Macron je pojasnio da bi, uz jačanje ukrajinske vojske i raspoređivanje europskih trupa, treća komponenta sigurnosnih jamstava trebala biti "američka sigurnosna mreža". SAD je saveznicima dao do znanja da je otvoren za ograničenu ulogu u pružanju jamstava ako dođe do mirovnog sporazuma s Rusijom.

Na kraju još jednog tjedna s minimalnim pomakom prema miru, ne čudi što Trump, kako izvještava CNN, postaje sve frustriraniji. No, zasad nema naznaka da ima jasnu ideju kako prekinuti ovaj zastoj.