VISOKI kolesterol je čest problem, a dezinformacije oko njegovih uzroka i načina liječenja često otežavaju ljudima da poduzmu prave korake. Dok neki vjeruju da ga uzrokuje samo prehrana, a drugi misle da je isključivo riječ o genetici, stručnjaci naglašavaju da je istina puno složenija. Stoga nutricionisti i stručnjaci ističu kako žele da ljudi prestanu vjerovati u sljedeće mitove povezane s visokim kolesterolom.

Mit 1: Isključivo prehrambene promjene mogu riješiti visoki kolesterol

Iako su promjene prehrane preporučljive, one same često nisu dovoljne da značajno utječu na kolesterol. "Razina kolesterola u krvi može biti pod utjecajem i drugih čimbenika poput sna, stresa, tjelovježbe i genetike", kaže dijetetičarka i nutricionistica Patricia Kolesa za EatingWell. Dodaje da je važno postavljati male, ostvarive ciljeve i izvan prehrane, primjerice poboljšati san, uvesti ugodnu tjelesnu aktivnost i tehnike za upravljanje stresom.

Mit 2: Treba potpuno izbaciti masti iz prehrane

Česta je zabluda da se sve masti moraju izbjegavati, no to nije točno. "Iako neke masti mogu pridonijeti razvoju visokog kolesterola, nisu sve masti iste", objašnjava dijetetičarka i nutricionistica Carly Hart. Previše zasićenih i trans masti povećava rizik, dok nezasićene masti mogu smanjiti upale, povisiti HDL ("dobar") i sniziti LDL ("loš") kolesterol. Hart preporučuje povećati unos orašastih plodova, sjemenki, avokada i masne ribe, a smanjiti unos zasićenih masti.

Mit 3: Možete prepoznati visoki kolesterol po simptomima

Većina ljudi s visokim kolesterolom nema nikakve simptome, pa ga je bez testiranja teško prepoznati. Samo osobe s izrazito visokim vrijednostima ponekad pokazuju znakove poput žutih naslaga oko kapaka. Zato su redovite kontrole kod liječnika nužne kako bi se kolesterol pratio i na vrijeme uočile promjene.

Mit 4: Samo osobe s viškom kilograma mogu imati visoki kolesterol

Visoki kolesterol može se pojaviti kod osoba svih tjelesnih veličina. "Moguće ga je imati na bilo kojoj težini jer je povezan s genetikom, obiteljskom poviješću i prehranom", kaže dijetetičarka Mandy Willig. Preporučuje da odrasle osobe nakon 20. godine provjeravaju kolesterol svakih pet godina, a oni s dijabetesom ili obiteljskom poviješću bolesti srca i češće.

Mit 5: O kolesterolu treba brinuti tek u starijoj dobi

"Visoki kolesterol može se razviti u bilo kojoj dobi i često počinje već u mladosti, osobito kod osoba s obiteljskom poviješću bolesti srca", ističe dijetetičarka i nutricionistica Alexandria Hardy. Dodaje da čak i djeca i adolescenti mogu imati povišene vrijednosti, zbog čega je važno rano graditi zdrave navike poput prehrane bogate vlaknima, redovite tjelovježbe i smanjivanja unosa zasićenih masti.

Razbijanje mitova o kolesterolu ključno je za uspješno upravljanje, a redovite kontrole i znanstveno utemeljene promjene životnog stila ostaju najvažniji način zaštite zdravlja srca.