NAJVEĆA europska luka, nizozemski Rotterdam, priprema se za mogući sukob s Rusijom tako što rezervira prostor za brodove koji prevoze naoružanje i vojnu opremu te planirajući kamo će preusmjeravati teret u slučaju izbijanja rata, prenosi Financial Times.

Boudewijn Siemons, izvršni direktor Lučke uprave Rotterdama, rekao je da traje koordinacija s Antwerpenom u susjednoj Belgiji o upravljanju situacijom u slučaju dolaska britanskih, američkih i kanadskih vozila i opreme.

"Dobro surađujemo s antwerpenskom lukom"

"Nije svaki terminal prikladan za prihvat vojnog tereta. Ako bi se morala otpremiti velika količina vojne opreme, tražili bismo da Antwerpen ili druge luke preuzmu dio kapaciteta, kao i obrnuto. Sve manje se smatramo konkurencijom. Naravno, natječemo se tamo gdje moramo, ali surađujemo gdje god možemo", rekao je Siemons.

Mjere koje poduzima Rotterdam usklađene su s ratnim pripremama diljem kontinenta. Europska unija izrađuje plan ponovnog naoružavanja vrijedan do 800 milijardi eura, pokušavajući povećati obrambenu samodostatnost kao odgovor na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa i radi odvraćanja eventualne ruske agresije.

Nizozemska je, zajedno sa saveznicima u NATO-u, obećala povećati izdvajanje za obranu na 5% BDP-a. U svibnju je nizozemsko ministarstvo obrane objavilo da će Rotterdam na zahtjev NATO-a morati osigurati prostor za prihvat više brodova koji prevoze vojni teret.

Siemons je rekao da bi neki brodovi mogli ostati na pristaništu po nekoliko tjedana, četiri do pet puta godišnje, iako bi se lokacija mogla mijenjati. Rotterdamski kontejnerski terminal jedino je mjesto u luci gdje se može sigurno pretovarivati streljivo s jednog broda na drugi. Također će se nekoliko puta godišnje održavati amfibijske vojne vježbe.

Luka Rotterdam je već pretovarivala naoružanje, primjerice tijekom Iračkog rata koji je započeo 2003. godine, ali čak ni na vrhuncu Hladnog rata nije imala posebno pristanište namijenjeno naoružanju i vojnoj opremi. Antwerpen redovito prima pošiljke za američke trupe stacionirane u Europi.

Sankcije Rusiji odnijele osam posto prometa

Luka Rotterdam se prostire na 42 kilometra duž rijeke Maas u Nizozemskoj. Godišnji promet iznosi oko 436 milijuna tona tereta. Oko 28.000 brodova stiže morem, a 91.000 brodova riječnim putem iz Njemačke i europskog zaleđa. Luka je izgubila oko 8 posto prometa, prvenstveno nafte, nakon što je EU uvela sankcije Rusiji. Antwerpen bilježi 240 milijuna tona tereta godišnje, što ga čini drugom najvećom lukom u EU.

Siemons je rekao da dvije luke surađuju kako bi povećale europsku samodostatnost: "Naši timovi sve bliže surađuju na brojnim temama, uključujući otpornost". Pandemija covida-19, koja je u europskim zemljama dovela do očajničke potražnje za zaštitnog opremom i lijekovima, razotkrila je njihovu ovisnost o nekoliko dobavljača kao što su Kina i Indija.

Naglo smanjenje protoka ruske nafte nakon invazije na Ukrajinu još je jedna pouka, ukazao je Siemons. Pozvao je europske zemlje da povećaju zalihe nužnih potrepština, kao što čine s naftom. EU je propisala da članice održavaju strateške zalihe nafte za 90 dana nakon naftnog šoka 1973. godine, kad su arapske zemlje smanjile proizvodnju kako bi izvršile pritisak na Zapad tijekom sukoba s Izraelom.

EU predstavlja "strategiju skladištenja"

"Trebali bismo isto učiniti s bakrom, litijem, grafitom i nizom drugih ključnih sirovina. Imamo to za naftu, još nemamo za plin, iako Europa ima neka plinska polja koja mogu pomoći u tome. Trebamo promatrati širi spektar strateške otpornosti. To postaje sve važnije jer je svijet sve nestabilniji", rekao je Siemons za Financial Times.

Rekao je da bi područja oko luka, koja imaju dobre distribucijske mreže, bila pogodna za takve zalihe. Dio nizozemskih strateških rezervi nafte nalazi se upravo u Rotterdamu. Europska unija trebala bi u utorak predstaviti "strategiju skladištenja" koja će uključivati medicinske potrepštine, kritične sirovine, energetsku opremu, skloništa te potencijalno hranu i vodu.