PROFESOR na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Mirko Orlić je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio o klimatskim promjenama i prvom ovogodišnjem toplinskom valu. "Suočavamo se sa sve ekstremnijim klimatskim uvjetima. S jedne strane visokim temperaturama, a s druge velikim oscilacijama", upozorio je.

Napomenuo je da postoji nekoliko uzroka klimatskih promjena: "Prvo, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Drugo, prirodni klimatski procesi poput El Niña i La Niñe, koji trenutačno nisu aktivni. Treće, valovitost mlazne struje u atmosferi, koja utječe na vremenske obrasce."

Osvrnuo se na podatak da je deset posljednjih godina bilo deset najtoplijih u povijesti mjerenja. "To pokazuje da nismo bili jako učinkoviti u ublažavanju klimatskih promjena", istaknuo je. Tvrdi da posljedice klimatskih promjena osjećamo sve češće i sve snažnije.

"Cijeli klimatski sustav reagira na zatopljenje"

"Imamo toplinske valove, suše i posljedično požare. A kada dođe sezona oborina, one su sve intenzivnije. U kratkom vremenu padne velika količina kiše. To dovodi do poplava. Promjene se događaju i u morima", naglasio je, "jer cijeli klimatski sustav reagira na zatopljenje, a ne samo jedan njegov dio", nastavio je.

Objasnio je da razine mora rastu iz dva razloga: ekspanzija vode zbog zagrijavanja oceana te otapanje leda na kopnu.

"Samo po sebi to možda i ne bi bilo kritično, ali dodatni problem je što povremeno dolazi do naglih porasta razine mora zbog visokog tlaka i jakog vjetra. Kad se to dogodi u kombinaciji s već povišenom razinom, posljedice su puno ozbiljnije", naveo je.

Komentirao je i politički kontekst, osobito vezan uz Sjedinjene Američke Države. "Zabrinjava što zemlja koja je jedan od najvećih zagađivača – kako po glavi stanovnika, tako i kumulativno – ima vlast koja poriče klimatske promjene i izlazi iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog", smatra Orlić.

"Problem će biti raspodjela kiše"

Upozorava da bi ostale države mogle početi slijediti loš primjer SAD-a i zaključiti da ni one ne moraju ništa poduzeti.

Uvjeren je da male zemlje poput Hrvatske mogu i trebaju djelovati. "Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu. U svijetu se smatra da za udaljenosti do 300 km nema potrebe za avionskim prijevozom – sve se može pokriti vlakovima. Manje letova znači i manje emisija", napomenuo je.

"A prilagodba - promjene će biti – već su tu i bit će ih sve više. Prema svim projekcijama, Hrvatska će i dalje imati dovoljno kiše – što je dobra vijest. No problem je njezina raspodjela: bit će je najviše zimi i to samo u sjeverozapadnim dijelovima zemlje", dodao je.

Tvrdi da Hrvatska mora razviti sustav za pohranu i racionalno iskorištavanje vode. "Ne smijemo odmah pustiti vodu u more. Treba osmisliti načine kako je zadržati – za vrijeme i područja kad oborina nema. To je jedan od ključnih izazova za sljedeća desetljeća", zaključio je.