DONOŠENJEM novog zakona, o kojem je Hrvatski sabor raspravljao danas, hrvatski obrtnički i industrijski proizvodi koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla bit će zaštićeni ne samo na nacionalnoj i europskoj razini već i u trećim zemljama (izvan EU-a).

Zakonom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se uredba EU-a. Kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, riječ je o povijesnom iskoraku kojim se uspostavlja jedinstveni europski sustav za tu vrstu oznaka.

"Sve do sada takva zaštita nije postojala na razini EU-a"

"Sve do sada takva zaštita nije postojala na razini EU-a, već isključivo za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića. Za sve ostalo, od porculana, čipke, stakla, nakita do tradicionalnih alata, zaštita je bila prepuštena nacionalnim sustavima koji su bili neujednačeni, ograničenog dosega i bez učinka izvan vlastitih granica", kazao je.

Uredba EU-a mijenja to stanje i počinje se primjenjivati od 1. prosinca 2025. u svim državama članicama, dodao je. U Hrvatskoj su od 2003. do danas zaštićene četiri oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode: pašku čipku, lepoglavsku čipku, svetomarsku čipku i primoštensku čipku.

Iako su formalno zaštićene u Hrvatskoj, te oznake nisu bile priznate izvan naših granica, osim ako su proizvođači posebno tražili zaštitu u drugim državama, što je dugotrajan i skup proces.

"Simbol na etiketi može značiti ekonomsku razliku između propadanja i opstanka sredine"

Implementacijom uredbe EU-a korist će imati i proizvođači, kojima se olakšava i pojeftinjuje registracija, i potrošači, koji će na temelju oznaka zemljopisnog podrijetla lakše moći prepoznati proizvode autentične kvalitete od krivotvorina, istaknuo je Mrvac. Proizvodi koji su zaštićeni u EU-u automatski će moći tražiti međunarodnu registraciju.

Isto tako, očekuje se učinak u promicanju i zadržavanju tradicionalnih vještina te očuvanju i stvaranju radnih mjesta u manje razvijenim regijama. "Jedan simbol na etiketi može značiti ekonomsku razliku između propadanja i opstanka neke sredine", istaknuo je državni tajnik Mrvac.

"Zakon govori i o identitetu, ponosu, ljudima, ručnom radu..."

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) posebno hvali što će tim zakonom naši obrtnici i mali proizvođači moći stjecati međunarodnu zaštitu svojih proizvoda i u trećim zemljama, onima koje su potpisnice Ženevskog akta i Lisabonskog sporazuma.

Smatra da je zaštita zemljopisnog podrijetla priznanje vrijednosti našeg znanja, vještina i naslijeđa, kao i snažna poruka da Hrvatska cijeni svoj rad, svoje ljude i proizvode.

Zakon, iako tehnički, govori i o identitetu, ponosu, ljudima, ručnom radu, preciznosti prstiju, prijenosu znanja i zaštiti baštine, naglasila je Tanja Sokolić (Klub SDP-a). Upozorila je na potrebu institucionalne podrške proizvođačima koji često nemaju kapaciteta ni znanja za prolazak kroz kompleksnu proceduru europske zaštite.

"Možemo zaštititi proizvode poput glagoljaške kaligrafije, licitara, Sinjske alke..."

Upozorila je i da do 2. prosinca 2026. nacionalne zaštićene oznake poput naše čipke moraju biti prenesene na razinu EU-a jer ako to ne učinimo na vrijeme, njihova zaštita nestaje. Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da bi se u proces registracije tih oznaka mogli uključiti lokalne vlasti i udruženja.

HDZ-ova Anđelka Salopek kazala je da sada oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke proizvode možemo zaštititi proizvode poput glagoljaške kaligrafije, licitara, Sinjske alke, slavonskoga veza, korčulanskih brodova, baranjskih čizama i slično.