"ŽELIMO li vratiti povjerenje birača u izbore i izborne rezultate, moramo hitno početi graditi politički i stručni konsenzus oko izbornih pravila. U protivnom, jedino što se o izborima u Hrvatskoj može reći jest da nisu ni fer ni pošteni, dakle, nisu demokratski", poručila je Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo!, uoči saborske rasprave o broju birača u prvom kvartalu 2025.

Zastupnica Urša Raukar-Gamulin istaknula je kako fer izbori zahtijevaju jasna i dosljedna pravila, obrazovanu izbornu administraciju i neovisne institucije koje osiguravaju jednakost biračkog prava u cijeloj zemlji. Benčić je naglasila da DIP nije ispunio svoju temeljnu funkciju, jačanje kapaciteta onih koji provode izbore.

Upozorila je i na lošu praksu Ustavnog suda koji izbjegava odlučivanje o meritumu izbornih sporova, iako je jedini s punom jurisdikcijom. Najnovijom odlukom (7:6) promijenjeno je tumačenje važećeg listića kod nadopisivanja, čime se dodatno narušava povjerenje u nadzor izbornog procesa.

"U Saboru ćemo raspravljati o izborima kao da su brojke relevantne"

Ocijenila je kako je jasno da HDZ nije bio voljan ići u raščišćavanje pitanja broja birača u Registru birača. "Tako je i na ovim izborima bilo 3,5 milijuna birača u zemlji s 3,8 milijuna stanovnika. I tako ćemo prekosutra u Saboru plenarno raspravljati o Izvješću o broju birača za prvi kvartal 2025., kao da se radi o nekim točnim, relevantnim brojkama", poručila je.

Navodeći brojke iz samog Izvješća, Benčić je rekla kako je 31. ožujka 2025. u 10 izbornih jedinica bilo upisano 3.615.381 birača, a svih građana je i dalje oko 3,8 milijuna.

"A devetog svibnja, kad je zaključen popis birača za prvi krug lokalnih izbora, u Rješenju o zaključivanju popisa birača nadležnog ministarstva bilo je 3.512.554 birača, odnosno 1274 birača manje od broja navedenog u DIP-ovim tablicama u kojima smo pratili rezultate za, primjerice, županijske skupštine (3.513.828).

"Par tisuća birača gore-dolje..."

Dakle, država ne zna izbrojati ni stanovnike ni birače, ne može osigurati jednaku praksu provedbe izbora. Je li takva država konsolidirana demokracija? Par tisuća birača gore-dolje, pa nije to u Hrvatskoj toliko važno za rezultate izbora", kaže Benčić.

Raukar-Gamulin istaknula je paradoks s nevažećim listićima. U prvom krugu lokalnih i predsjedničkih izbora računaju se za izračun natpolovične većine, dok u drugom nemaju nikakvu težinu. Tako listići koje je administracija proglasila nevažećima mogu odlučiti pobjednika, što je apsurdno i pravno neprihvatljivo.

Posebno je upozorila na neujednačene prakse izbornih povjerenstava, kod nekih kandidati mogu vidjeti izborni materijal, drugdje samo promatrači. U Zadarskoj županiji isto povjerenstvo iste listiće jednom smatra važećima, drugi put nevažećima. U Istarskoj županiji DIP priznaje pogreške, ali odbija provjere jer nije bilo primjedbi.

"Dvostruki kriteriji ukazuju na proizvoljno odlučivanje"

Slučaj iz Pazina dodatno pokazuje proizvoljnost. Na jednom biračkom mjestu pogrešan zapisnik je ispravljen jer su rezultati bili identični za gradonačelnika i Gradsko vijeće. Na drugom mjestu, s jednakim indicijama, provjera je odbijena jer je zapisnik navodno "javna isprava". Dvostruki kriteriji jasno ukazuju na proizvoljno odlučivanje, kažu Možemovci.

DIP se nije očitovao ni o vlastitom nalazu da su u Varaždinskoj županiji na biračkim mjestima pronađeni listići s krivim serijskim brojevima. Ozbiljna sumnja u manipulaciju, bez ikakve istrage, kaže Raukar-Gamulin. Institucije nisu reagirale ni na snimku o kupovini glasova uoči drugog kruga, DIP i DORH ostali su nijemi.

"Da bi vratili povjerenje građana u izbore, vrijeme je za dijalog svih parlamentarnih stranaka o izmjeni izbornog zakonodavstva i ujednačavanju prakse provedbe izbora", poručila je Benčić.

Predložit će tematsku sjednicu

O tome sve stranke moraju postići konsenzus, jer inače građani neće imati povjerenja u izborni proces i izborna apstinencija će rasti, pa će na izbore izlaziti samo članovi stranaka. To je smjer koji ne želimo, poručuju iz stranke Možemo.

Na kraju je najavila kako će na sljedećoj sjednici Odbora za Ustav i Poslovnik predložiti održavanje tematske sjednice o praksi DIP-a i USUD-a, izbornih sporova i prakse uvida u biračke materijale i pitanja važećih i nevažećih listića.