NAJVEĆA konklava u povijesti Katoličke crkve i dalje traje, danas bi mogla donijeti do četiri kruga glasanja, nakon što jučer, očekivano, prvi krug nije rezultirao izborom novog pape. Konklave se održavaju već stoljećima, a u povijesti su ih pratile brojne zanimljive i neobične epizode.

Donosimo neke od najzanimljivijih činjenica iz povijesti konklava.

Najdulja konklava u povijesti

U 13. stoljeću izbor nasljednika pape Klementa IV. trajao je gotovo tri godine, točnije 1006 dana, što ga čini najduljom konklavom u povijesti Katoličke crkve. Upravo iz tog događaja potječe i sam pojam konklava, što znači "pod ključem". Kardinali okupljeni u Viterbu, sjeverno od Rima, toliko su odugovlačili da su ih ogorčeni građani zaključali u prostoriju.

Tajno glasanje kojim je izabran papa Grgur X. trajalo je od studenoga 1268. do rujna 1271. godine. Bio je to prvi slučaj papinskog izbora "kompromisom" nakon dugotrajnog sukoba dviju glavnih političkih struja toga doba, pristaša papinstva i pristaša Svetog Rimskog Carstva.

Pravilo "jedan obrok dnevno"

Grgur X. izabran je tek nakon što su građani Viterba uklonili krov sa zgrade u kojoj su boravili kardinali i ograničili im prehranu na kruh i vodu kako bi ih prisilili da donesu odluku.

U nastojanju da spriječi slične situacije u budućnosti, Grgur X. je 1274. dekretom odredio da će kardinali dobivati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava potraje dulje od tri dana, a samo "kruh, vodu i vino" ako se protegne na više od osam dana. To je pravilo kasnije ukinuto.

Najkraća konklava u povijesti

Prije 1274. godine ponekad bi papa bio izabran istog dana kad bi preminuo njegov prethodnik. Nakon toga Crkva je odlučila pričekati najmanje 10 dana prije prvog glasanja, a kasnije je taj rok produljen na 15 dana kako bi svi kardinali stigli u Rim.

Najbrža konklava koja je poštovala pravilo 10 dana održana je 1503. godine, kad je papa Julije II. izabran u svega nekoliko sati, prema riječima vatikanskog povjesničara Ambrogia Piazzonija. U novije vrijeme papa Franjo izabran je 2013. u petom krugu glasanja, Benedikt XVI. 2005. u četvrtom, a Pio XII. 1939. u trećem.

Prva konklava u Sikstinskoj kapeli

Prva konklava održana pod čuvenim Michelangelovim freskama u Sikstinskoj kapeli bila je 1492. godine. Od 1878. godine ta je kapela postala službeno mjesto održavanja svih konklava.

Kardinali tijekom konklave spavaju u obližnjem hotelu Domus Sanctae Marthae ili u nekoj od susjednih rezidencija.

Alternativne lokacije konklava

Većina konklava održana je u Rimu, no neke su se odvijale izvan vatikanskih zidina. Četiri su održane u Papinskoj palači na Kvirinalu, a tridesetak ih je bilo u drugim rimskim crkvama poput Lateranske bazilike svetog Ivana ili crkve Santa Maria sopra Minerva.

Ukupno se 15 konklava održalo izvan Rima i Vatikana, uključujući gradove Viterbo, Perugiu, Arezzo i Veneciju u Italiji te Konstanz u Njemačkoj i Lyon u Francuskoj.

Higijenski izazovi

Zatvoreni karakter konklave predstavljao je i zdravstveni izazov za kardinale. Prije izgradnje Doma svete Marte 1996. godine kardinali su spavali na ležajevima u prostorijama uz Sikstinsku kapelu. Konklave iz 16. i 17. stoljeća opisane su kao "odvratne" i "smrdljive", uz zabrinutost zbog mogućih epidemija, osobito tijekom ljeta, piše povjesničar Miles Pattenden.

Zatvoren prostor i manjak ventilacije dodatno su pogoršavali situaciju. Neki su kardinali izlazili iz konklave bolesni, ponekad i teško.

Zavjet tajnosti

Isprva papinski izbori nisu bili toliko tajnoviti, no nakon najdulje konklave u Viterbu porasla je zabrinutost zbog političkog upletanja. Grgur X. tada je odredio da kardinali moraju biti zatvoreni cum clave ("pod ključem") sve dok ne izaberu novog papu.

Cilj je bio stvoriti potpuno izolirano okruženje u kojem se kardinali mogu posvetiti svom zadatku, vođeni Božjom voljom, bez vanjskih utjecaja. Tijekom stoljeća razni su pape mijenjali i dodatno pojačavali ta pravila, uvijek naglašavajući važnost tajnosti.

Najmlađi i najstariji pape

Papa Ivan XII. izabran je 955. godine, kad mu je bilo samo 18 godina. Najstariji pape bili su Celestin III. (izabran 1191.) i Celestin V. (izabran 1294.), obojica gotovo 85-godišnjaci. Benedikt XVI. imao je 78 godina kad je izabran 2005.