POTVRDA Friedricha Merza za njemačkog kancelara u utorak u parlamentu trebala je biti tek formalnost. Izabran na temelju obećanja da će investirati milijarde eura u infrastrukturu i obranu, čelnik Demokršćanske unije (CDU), stranke desnog centra, obećao je niz reformi kako bi Njemačku izvukao iz gospodarske stagnacije i odbacio trajnu etiketu "bolesnika Europe".

No samo dan nakon što je Merz predstavio svoje koalicijske ministre i obećao da će "energično prionuti poslu", njemački su zastupnici izrekli dosad neviđeni prijekor. Bundestag ga nije potvrdio za kancelara u prvom pokušaju. Prošao je tek u drugom glasanju, a analitičari upozoravaju da bi to moglo potkopati njegov autoritet i zamah.

"Postoji rizik za sposobnost vlade da provede teške ekonomske reforme i ostvari ta velika ulaganja u obranu i infrastrukturu," kaže za The Telegraph Sander Tordoir, glavni ekonomist u Centru za europske reforme.

Nezadovoljstvo "impulzivnim" stilom vođenja

Tordoir je sugerirao da su parlamentarni zastupnici koji su glasali protiv Merza možda željeli izraziti svoje nezadovoljstvo njegovim "impulzivnim" stilom vođenja: "Postoji problem oko Merzova ne baš čvrstog stiska nad njegovom strankom. Ovaj incident ukazuje na zabrinutost oko njegove sposobnosti da učinkovito upravlja."

Franziska Palmas, ekonomistica u Capital Economicsu, kaže da sada postoji ozbiljno pitanje oko Merzove tvrdnje da je stabilniji i učinkovitiji kandidat od svog prethodnika Olafa Scholza: "Očito postoji određeno nezadovoljstvo s kojim će se Merz morati nositi. Možda će neka od njegovih hrabrih politika morati biti donekle ublažena."

Ako Merz odmah bude oslabljeni lider, neki se boje da bi se produženo razdoblje gospodarske stagnacije u Njemačkoj moglo nastaviti, dok se zemlja bori s trgovinskim ratovima, visokim cijenama energije i brzim starenjem radne snage.

"Američke carine jako će pogoditi Njemačku. Ako Njemačka ne uspije potaknuti potražnju, pokrenuti infrastrukturne projekte i pokrenuti obrambenu industriju, neće biti stvarnog poticaja sve dok ne bude prekasno. A onda bi zemlja zapravo zaglavila u scenariju stagnacije," kaže Tordoir.

Njemački BDP smanjio se za 0,2 posto prošle godine i 0,3 posto u 2023., a jedva da je rastao u tri godine prije toga. Prerađivačka industrija, koja još uvijek čini oko jedne petine ukupne godišnje gospodarske vrijednosti Njemačke, nije se oporavila od energetske krize uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, niti od konkurentskog pritiska iz Kine i SAD-a.

Sve više Nijemaca odlazi u mirovinu, a zamjena nema

Izmučene kompanije oklijevaju s ulaganjima i žale se na visoke poreze i opterećujuću birokraciju. Neizvjesnost i mogući udarac transatlantskog carinskog rata samo će pogoršati situaciju za njemačko gospodarstvo koje se temelji na izvozu. Mnoge se tvrtke također bore s pronalaženjem radne snage jer sve više Nijemaca odlazi u mirovinu i nema dovoljno zamjena.

Agencija za rejting Fitch nedavno je snizila svoju prognozu za stopu rasta Njemačke u nadolazećem četverogodišnjem razdoblju s 1,1 na samo 0,6 posto. Učinak demografske promjene činio je gotovo polovicu tog smanjenja.

"Projekcije Europske komisije pokazuju da se radno sposobno stanovništvo Njemačke neće povećavati u sljedećih pet godina, stoga će Njemačka morati natjerati svoje radno aktivno stanovništvo da radi više sati i povećati sudjelovanje starijih i žena", kaže Charles Seville, analitičar u Fitchu.

Ovo su temeljni izazovi, ali Merzov plan oporavka umjesto toga počinje velikim fiskalnim poticajem: paketom infrastrukturnih ulaganja od 500 milijardi eura te odobrenjem njemačkog parlamenta za dodatnu potrošnju na obranu bez kršenja ograničenja državne potrošnje. Fitch procjenjuje da bi se u idućem desetljeću moglo potrošiti do bilijun eura, što bi dodalo 0,4 postotna boda gospodarskom rastu u narednim godinama.

"Mi smo relativno skeptični"

No utorak je donio šokantno otkriće - ili podsjetnik - da je Merzova parlamentarna većina vrlo tanka, što baca sjenu nesigurnosti na njegovu slobodu djelovanja. "To nije baš sjajan početak nove vlade. Prvi put u povijesti kancelar nije izglasan u prvom krugu. Mi smo relativno skeptični da će vlada moći strukturno poboljšati izglede za rast", kaže Oliver Rakau, glavni ekonomist za Njemačku u Oxford Economicsu.

Većina ekonomista, međutim, djeluje oprezno optimistično. Očekuju da Merz ipak može pridobiti parlament za svoj plan velikih poticaja. Investicije bi mogle oživjeti gospodarsko samopouzdanje i ponovno pokrenuti rast gospodarstva sljedeće godine. To bi čak moglo nadmašiti ili neutralizirati potencijalni udarac od carina Donalda Trumpa.

"Umjereno sam optimističan, dijelom zato što Njemačka ima fiskalnog prostora, za razliku od većine zapadnih gospodarstava. Ako većina tog novca ode u industrijsku politiku i infrastrukturu, onda ne vidim zašto se ne bismo mogli vratiti umjerenom rastu," kaže Tordoir. Omjer njemačkog duga prema BDP-u iznosi 62 posto, što je oko 30 postotnih bodova manje nego u Velikoj Britaniji.

Najveći neposredni rizik, kažu ekonomisti, jest da bi njemačka birokracija mogla imati poteškoće s brzim trošenjem tog novca. A čak i ako to uspije, zabrinutost je da bi ovaj kratkoročni val potrošnje mogao zasjeniti potrebu za sveobuhvatnijim reformama.

Palmas strahuje da bi se, nakon što fiskalni poticaji isteknu, gospodarstvo moglo ponovno oslabiti nakon 2027. ako se reforme ne provedu i ako se njemačka industrijska moć ne obnovi.

Sustav nije imao kapacitet suočiti se s problemima

"Izglede za Njemačku ne možemo nazvati sjajnima. Moraju pronaći nove sektore koji mogu brzo rasti i zamijeniti stare sektore poput automobilske industrije i kemijske proizvodnje. Koliko velik sektor obrane uopće može postati? Teško je vidjeti kandidata koji bi mogao preuzeti vodstvo. Njemačka industrija i dalje će biti veća od one u mnogim drugim europskim zemljama, ali bit će manja nego u prethodnim desetljećima", tvrdi Palmas.

Merzova vlada iznijela je planove za poticanje žena i starijih radnika da se vrate na tržište rada ili da u njemu ostanu. Također se spominju porezne olakšice kako bi se potaknula nova ulaganja poduzeća. Merz je obećao smanjenje birokracije i transformaciju tehnoloških sposobnosti države.

"Zemlja već dugo dobro razumije koji su joj problemi, ali sustav nije imao kapacitet suočiti se s njima izravno. Postoji bojazan da ćemo svjedočiti više predstavi nego stvarnoj akciji. Glavno je staviti novac u akciju, smanjiti dio birokracije i ozbiljno krenuti u digitalizaciju," kaže Tordoir.