KARDINALI danas ulaze u konklavu.

133 kardinala izbornika ući će poslijepodne u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, početi s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke crkve. Konklave su zasjedanje kardinalskog zbora Rimokatoličke crkve s ciljem izbora novog rimskog biskupa, odnosno pape, i najstarija su metoda izbora čelnika neke institucije u svijetu.

Za trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolirani od vanjskog svijeta i mogućih utjecaja na njihovu odluku. U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti o konklavi koje možda niste znali.

Podrijetlo riječi konklava

Pojam konklava dolazi od latinskog izraza cum clave, što znači "s ključem". Ovaj naziv potječe iz 13. stoljeća kad su kardinali bili doslovno zaključavani u prostoriju kako bi se spriječio vanjski utjecaj na izbor pape. Ova praksa formalizirana je 1274. godine bulom Ubi periculum pape Grgura X.

Najdulja konklava u povijesti

Najdulja konklava trajala je 1006 dana, od 1268. do 1271. godine, nakon smrti pape Klementa IV. Kardinali, podijeljeni između francuskih i talijanskih frakcija, nisu mogli postići dogovor. Građani Viterba, gdje se konklava održavala, uklonili su krov s prostorije i ograničili prehranu kardinala na kruh i vodu kako bi ubrzali proces.

Na kraju je izabran Teobaldo Visconti, koji nije bio kardinal, i postao je papa Grgur X.

Najkraća konklava u povijesti

Prije 1274. godine ponekad bi papa bio izabran već istog dana kad bi preminuo njegov prethodnik. No nakon te godine Crkva je odlučila da se s prvim glasanjem mora pričekati najmanje 10 dana. Kasnije je to produljeno na 15 dana kako bi svi kardinali imali dovoljno vremena da stignu u Rim.

Najbrža konklava koja je poštovala pravilo čekanja od 10 dana, prema vatikanskom povjesničaru Ambrogiu Piazzoniju, bila je ona iz 1503. godine kad je papa Julije II. izabran u svega nekoliko sati. U novije vrijeme papa Franjo izabran je 2013. na petom glasanju, Benedikt XVI. 2005. na četvrtom, a papa Pio XII. 1939. već na trećem glasanju.

Uloga konklavista

Povijesno, svaki kardinal imao je svog pomoćnika, poznatog kao konklavist, koji mu je pomagao tijekom konklave. Ovi pomoćnici često su imali značajnu ulogu u pregovorima i prenošenju informacija. Neki konklavisti kasnije su postali kardinali, pa čak i pape. Međutim, papa Pavao VI. ukinuo je ovu praksu 1970-ih godina kako bi se povećala tajnost procesa.

Tajno glasanje i dimni signali

Glasanje tijekom konklave odvija se tajno, a rezultati se signaliziraju spaljivanjem glasačkih listića. Crni dim označava da papa nije izabran, dok bijeli dim i zvonjava zvona najavljuju izbor novog pape. Ova tradicija traje stoljećima i simbolizira transparentnost i duhovnost procesa.

No dva puta se dogodilo da se boja dima činila tamnom, a onda se dim za nekoliko trenutaka razbistrio. Mnogi su tada ostali zbunjeni. Znak da je izabran novi papa dala je zvonjava svetog Petra. Kad je papa odabran, zvone zvona bazilike svetog Petra, vatikanskih crkvi, rimskih crkvi i mnogih crkvi diljem svijeta.

Zabrana "sumnjive hrane"

Kako bi se spriječilo moguće krijumčarenje poruka, tijekom konklave zabranjeno je unositi određene vrste hrane poput pita i pečenih pilića. Ova pravila uvedena su kako bi se osigurala potpuna izolacija kardinala i spriječila bilo kakva komunikacija s vanjskim svijetom.

Ritual "Extra omnes"

Prije početka svakog glasanja ceremonijar izgovara latinsku frazu "Extra omnes!", što znači "svi van". Time se signalizira da svi koji nisu uključeni u proces izbora moraju napustiti prostoriju, što osigurava potpunu tajnost glasanja.

Prva konklava u Sikstinskoj kapeli

Prva konklava održana u Sikstinskoj kapeli bila je 1492. godine. Od 1878. ta kapela, poznata po slavnim Michelangelovim freskama, postala je stalno mjesto održavanja svih konklava. Kardinali spavaju nedaleko od nje, u hotelu Domus Sanctae Marthae ili nekoj obližnjoj rezidenciji.

Najmlađi i najstariji pape

Najmlađi izabrani papa bio je Ivan XII., koji je preuzeo papinsku službu sa samo 18 godina. S druge strane, najstariji pape u trenutku izbora bili su Celestin III. i Celestin V., obojica u dobi od gotovo 85 godina.

Sada se u praksi biraju kardinali mlađi od 80 godina jer samo oni imaju pravo glasa na konklavi, prema odredbi pape Pavla VI. iz 1970. godine.

Najraznolikija konklava dosad

Konklava 2025. godine, koja je započela 7. svibnja, najraznolikija je u povijesti sa 133 kardinala iz 71 zemlje. Ova globalna zastupljenost odražava rastuću raznolikost Katoličke crkve i utjecaj pape Franje, koji je imenovao mnoge od ovih kardinala.