Američki predsjednik Donald Trump danas je izjavio da vjeruje kako je Rusija spremna na okončanje rata, dodavši: "Moramo postići dogovor sa Zelenskim".

>> Opširnije

Donald Trump želi oblikovati politiku po uzoru na Vladimira Putina i "vladati svojom zemljom na sličan način", izjavila je Fiona Hill, bivša savjetnica za nacionalnu sigurnost u njegovoj administraciji.

>> Opširnije

Ukrajinska vojska večeras je objavila da je pogodila postrojenje za proizvodnju dalekometnih dronova u Tatarstanu, oštetivši ključnu montažnu liniju.

>> Opširnije

Tijekom dana izvještavali smo o sedmerotočnom mirovnom planu Donalda Trumpa, koji navodno uključuje i priznanje ruskog suvereniteta nad anektiranim Krimom.

To je nešto na što je Volodimir Zelenski odmah odgovorio odbijanjem – ali zašto je Krim toliko važan? Poluotok je i za Moskvu i za Kijev simbol moći, a njegova strateška lokacija čini ga ključnim vojnim i geopolitičkim resursom.

Grad Sevastopolj na Krimu dom je važnoj luci, a ujedno je i sjedište ruske Crnomorske flote, iako je Rusija u međuvremenu premjestila veći dio svojih resursa zbog ukrajinskih napada.

Krim, smješten na Crnom moru, ima dugu i burnu povijest. Bio je poprište Krimskog rata (1853. – 1856.) u kojem su se borili Rusija s jedne strane te Britanija, Francuska i Osmansko Carstvo s druge za prevlast.

Tijekom Drugog svjetskog rata regija je pružala otpor nacistima, a noviju povijest obilježila je aneksija 2014. godine kada je Vladimir Putin jednostrano pripojio Krim Rusiji, što većina svijeta i dalje smatra nezakonitim.

Nakon što je Rusija 2022. pokrenula invaziju punog opsega, brzo je rasporedila trupe i oružje na Krim, čime je omogućila svojim snagama da u prvim tjednima rata zauzmu velik dio juga Ukrajine.

Kasnije je jedan ruski vojni dužnosnik potvrdio da je jedan od ključnih ciljeva Kremlja bio upravo uspostavljanje kopnenog koridora prema Krimu.

U priopćenju britanske vlade navodi se:

"Predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država sastali su se danas u Londonu s ukrajinskom delegacijom koju su predvodili šef Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak, ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i ministar obrane Rustem Umerov, u sklopu još jedne runde intenzivnih razgovora nakon sastanka u Parizu prošlog tjedna.

Sve strane ponovno su potvrdile snažnu podršku predanosti predsjednika Trumpa da zaustavi ubijanja i postigne pravedan i trajan mir.

Današnji razgovori bili su produktivni i uspješni, a ostvaren je značajan napredak u usuglašavanju zajedničkog stava o idućim koracima. Sve strane su se složile da će nastaviti blisku koordinaciju i raduju se nastavku razgovora u skoroj budućnosti."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se prvi put nakon današnjeg javnog napada Donalda Trumpa, komentirajući razgovore koji su se danas vodili u Londonu.

"Emocije su danas bile snažne", poručio je Zelenski, ali je dodao da su sve strane "iznijele svoje stavove i s poštovanjem saslušale pozicije drugih".

"Američka strana je podijelila svoju viziju. Ukrajina i ostali europski partneri iznijeli su svoje prijedloge. Nadamo se da će upravo takav zajednički rad dovesti do trajnog mira", napisao je na društvenoj mreži X.

"Ukrajina će uvijek djelovati u skladu sa svojim ustavom", dodao je, naglasivši: "Uvjereni smo da će naši partneri, posebno SAD, djelovati u skladu sa svojim čvrstim odlukama."

Zelenski se oglasio nakon što su američki mediji objavili da mirovni plan Washingtona uključuje formalno priznanje ruskog suvereniteta nad anektiranim Krimom – što je ukrajinski predsjednik nedvosmisleno odbio.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt demantirala je tvrdnje da je američki predsjednik Donald Trump dao ultimatum ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da do kraja dana prihvati postojeći prijedlog mirovnog sporazuma, inače će se SAD povući iz pregovora.

"Ne, ne do kraja današnjeg dana", rekla je Leavitt.

Ipak, Leavitt je potvrdila da je Trump sve frustriraniji situacijom i da "želi vidjeti kraj ovog sukoba". Dodala je da Zelenski ide u "pogrešnom smjeru" kad je riječ o mirovnim pregovorima, te da "pokušava voditi pregovore putem medija, što je neprihvatljivo predsjedniku".

"Njegovo strpljenje je pri kraju", rekla je Leavitt, misleći na Trumpa.

Ranije tijekom dana Trump je optužio Zelenskog da svojim "zapaljivim izjavama" produljuje rat, nakon što je ukrajinski predsjednik izjavio da njegova zemlja "neće pravno priznati okupaciju Krima".

Sjedinjene Američke Države žele osigurati mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine unutar prvih 100 dana predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, rekao je jedan neimenovani europski dužnosnik za CNN.

Ova informacija dolazi u trenutku kada američki državni tajnik Marco Rubio preskače ključni sastanak u Londonu posvećen okončanju rata.

"Trenutno je mnogo toga na stolu, ali jedna stvar je jasna – osjeća se pritisak iz SAD-a da se dogovor postigne unutar 100 dana", rekao je dužnosnik.

Prema američkom prijedlogu za okončanje rata, predviđeno je priznanje ruske kontrole nad Krimom – što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno odbacio.

"Teško je zamisliti bilo kakav dogovor u kojem Krim ne ostaje tamo gdje je sada. No, to je očito veliki problem za Zelenskog", dodao je isti dužnosnik za CNN.

Trump je danas izjavio da Zelenski "produžuje rat" svojim "zapaljivim izjavama" o Krimu.

Stoti dan Trumpova drugog mandata pada u utorak.

Ukrajinski dužnosnici od početka rata "ni na dan" nisu dali naslutiti da bi mogli pristati na priznavanje Krima kao ruskog, izjavio je savjetnik ministra za strateške industrije Ukrajine.

U razgovoru za Sky News Jurij Sak je kazao da je istup Donalda Trumpa na društvenoj mreži Truth Social, u kojem kritizira Volodimira Zelenskog, bio "neočekivan", ali i da je "besmisleno uopće raspravljati o tim temama dok Rusija ne pristane barem na primirje".

Na pitanje o mogućnosti da Sjedinjene Države odustanu od pokušaja posredovanja u miru Sak je rekao da bi to bilo "strateški pogrešno", ali i naglasio da je Ukrajina spremna na sve scenarije.

"Moramo biti spremni na svaku situaciju i mislim da ćemo, zajedno s našim europskim partnerima kojima smo vrlo zahvalni, bez obzira na sve, uspjeti doći do željenog cilja – mira", poručio je Sak.

Na pitanje vjeruje li da je mirovni dogovor uskoro moguć Sak je rekao da "ne postoji vojno rješenje ovog rata". "Moramo biti strpljivi, moramo poštovati naše partnere i slušati jedni druge", dodao je.

Dok Donald Trump pojačava pritisak na Volodimira Zelenskog da prihvati njegov mirovni plan – koji uključuje i priznavanje ruskog suvereniteta nad anektiranim Krimom, analitičari upozoravaju da bi to predstavljalo kršenje međunarodnog prava, piše ukrajinski list Kyiv Independent.

Podsjetimo, Rusija je zauzela i anektirala Krim 2014. godine, no Ukrajina ga i dalje smatra svojim teritorijem, a većina međunarodne zajednice odbija priznati to nezakonito prisvajanje. "Formalno priznanje ruskog suvereniteta sada bi bilo očito kršenje međunarodnog prava“, rekao je za Kyiv Independent Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti sa Sveučilišta u Birminghamu.

"Nije vjerojatno da bi većina preostalih ukrajinskih saveznika slijedila taj primjer, ali zemlje koje su bliže usklađene s Rusijom možda bi to učinile“, dodao je.

S druge strane, stručnjak za sigurnost Aaron Gasch Burnett takav bi potez nazvao kapitulacijom.

Za Kyiv Independent je izjavio da bi prepuštanje Krima Rusiji "otvorilo Pandorinu kutiju brojnih globalnih sukoba". "Autoritarni režimi bi iz toga naučili da sve što trebaju učiniti jest napasti susjeda, izdržati pritisak i na kraju će za to biti nagrađeni. To bi bila poruka da se imperijalizam isplati“, upozorio je Burnett.

Prema navodnom mirovnom planu Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini koji su objavili američki mediji, SAD bi službeno priznao ruski suverenitet nad anektiranim Krimom.

Zelenski je taj prijedlog odmah odbacio, jasno poručivši da Ukrajina "neće pravno priznati okupaciju Krima". "Tu se nema o čemu razgovarati. To je protiv našeg ustava", dodao je.

Sve se to događa dok Trump pojačava pritisak i na Moskvu i na Kijev da pristanu na mirovni dogovor, a njegova administracija poručuje kako bi SAD mogao potpuno odustati od posredovanja ako se dogovor uskoro ne postigne.

Taj stav dodatno je pojačao senator JD Vance, koji je ranije izjavio da je američki prijedlog "eksplicitan". "Vrijeme je da kažu 'da' ili da se Sjedinjene Države povuku iz ovog procesa", poručio je Vance.

Donald Trump ponovno je pojačao pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum.

>> Opširnije

Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski iskoristio je svoje godišnje obraćanje parlamentu kako bi oštro kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina, pitajući ga: "Zar nemaš dovoljno zemlje?"

>> Opširnije

Sastanak visokih američkih, britanskih, francuskih i ukrajinskih diplomata, koji je trebao biti održan danas s ciljem pomaka u mirovnim pregovorima, otkazan je u posljednji trenutak. Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je da je, što se tiče mirovnih pregovora, stigao "trenutak istine".

"Predali smo vrlo jasan prijedlog i Rusima i Ukrajincima i sada je vrijeme da kažu 'da' ili da se Sjedinjene Države povuku iz tog procesa", rekao je Vance novinarima tijekom posjeta indijskom gradu Agri.

Dodao je da je riječ o "vrlo poštenom prijedlogu" koji bi "zamrznuo teritorijalne linije na nekoj razini blizu sadašnjih", uz uvjet da obje strane odustanu od dijela teritorija koji trenutno drže. Nije iznio dodatne detalje, prenosi AP.

Ukrajina je poručila da ostaje predana mirovnim naporima koje predvode Sjedinjene Države, dan nakon što je američki potpredsjednik J.D. Vance zaprijetio povlačenjem iz pregovora ako uskoro ne dođe do dogovora.

"Naglasili smo da smo predani mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak nakon razgovora u Londonu s predstavnicima zemalja saveznika.

"Zahvalni smo partnerima na čvrstoj podršci i zajedničkoj želji da rat završi što je prije moguće", dodao je.

Unatoč izjavama iz Moskve koje sugeriraju spremnost na dijalog, stvarna udaljenost do mirovnog sporazuma s Ukrajinom i dalje se čini velikom. Kako analizira Ivor Bennett, dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Rusiji vjerojatno ne smeta što su razgovori u Londonu svedeni na tehničku razinu - to joj otvara prostor za ponovno prebacivanje odgovornosti na Ukrajinu.

Kremlj je tu promjenu objasnio tvrdnjom da "nije moguće približiti pozicije", posebno u kontekstu odnosa između Washingtona i Kijeva. Prema Bennettu, može se očekivati da će Moskva nastaviti isticati tu poruku tijekom nadolazećeg posjeta američkog izaslanika Stevena Witkoffa - ideju da Ukrajina, a ne Rusija, koči napredak.

Otako je Amerika opetovano zaprijetila povlačenjem iz mirovnog procesa, ruska strana nastoji pokazati konstruktivnost. Prvo je najavljena uskrsna obustava vatre, zatim je stigla izjava Vladimira Putina da je otvoren za izravne pregovore s Kijevom, i to prvi put nakon početka invazije, a potom i medijski navodi da bi Moskva mogla pristati na zamrzavanje sukoba duž trenutne crte bojišnice. Ako se to potvrdi, bila bi to prva ozbiljna indikacija da je Rusija spremna odstupiti od svojih maksimalističkih zahtjeva.

Međutim, kako ističe Bennett, ton iz Moskve možda je mekši, ali temeljni uvjeti i dalje ostaju nepromijenjeni. Danas je, primjerice, Kremlj ponovno odbacio mogućnost prisustva europskih mirovnih snaga u sklopu budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. I dalje nema znakova spremnosti za popuštanje oko pitanja članstva u NATO-u, sankcija ili statusa okupiranih teritorija.

Zato ostaje otvoreno pitanje: koliko je stvarno Moskva spremna završiti rat? Kako zaključuje Bennett - unatoč novim signalima, mirovni dogovor i dalje se čini dalekim.

Patrijarh srpski Porfirije požalio se tijekom posjeta Moskvi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na "obojenu revoluciju" u Srbiji i, prenoseći mu pozdrave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, najavio njegov dolazak na paradu u povodu Dana pobjede nad fašizmom, pišu danas beogradski mediji.

>> Opširnije

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy izjavio je da su današnji razgovori s ukrajinskim dužnosnicima u Londonu bili "vrlo korisni" te da se odvijaju u "kritičnom trenutku za našu sigurnost".

"Zajedno s SAD-om, Ukrajinom i europskim saveznicima radimo ubrzano na okončanju rata i postizanju pravednog i trajnog mira", poručio je Lammy.

Na sastanku su, uz njega, sudjelovali i britanski ministar obrane John Healey, ukrajinski šef diplomacije Andrij Sibiha te ministar obrane Rustem Umerov.

Glavni grad Litve Vilnius predstavio je plan evakuacije u slučaju rata, javljaju agencije. Litavske vlasti navode da se zemlja mora pripremiti za najgori scenarij zbog zabrinutosti da bi Rusija nakon Ukrajine mogla napasti i njih, prenosi AFP.

Litva, članica NATO-a i Europske unije, jedna je od najglasnijih saveznica Kijeva te je od početka ruske invazije 2022. znatno povećala obrambene izdatke i broj vojnih vježbi.

Vatrogasne službe ugasile su požar koji je izbio na parkiralištu trgovačkog centra u moskovskoj poslovnoj četvrti, javlja državna agencija TASS, a prenosi Reuters. Na snimkama koje su objavili ruski mediji vidi se gust crni dim kako se uzdiže među neboderima uz obalu rijeke Moskve.

Uzrok eksplozije zasad nije poznat, a Reuters navodi da nije jasno je li se netko nalazio u vozilu u trenutku izbijanja požara.

Razgovori o mirovnom sporazumu u Ukrajini, koji se danas održavaju u Londonu, odvijat će se ne samo bez američkog državnog tajnika Marca Rubija već vjerojatno i bez ministara vanjskih poslova Francuske i Njemačke, javlja Sky News.

>> Opširnije

Sjedinjene Američke Države danas očekuju ukrajinski odgovor na mirovni okvir koji uključuje američko priznanje Krima kao dijela Rusije te neformalno priznanje ruske kontrole nad gotovo svim područjima okupiranim od invazije 2022., otkrivaju izvori upoznati s prijedlogom za Axios.

>> Opširnije