DALEKO smo od pravednog mira u Ukrajini, rekla je u Dnevniku HRT-a profesorica Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Naglasila je kako bi postizanjem nepravednog mira Donald Trump rehabilitirao Rusiju te s njom pokušao izgraditi blok protiv Kine.

"Daleko smo od pravednog mira, a ono s čime smo suočeni je činjenica da su Trump i njegov tim jasno postavili uvjete pod kojima će voditi pregovore. Više nema nepoznanica. Trump želi mir u Ukrajini odmah kako bi se mogao posvetiti svojim drugim vanjskopolitičkim prioritetima. Time će rehabilitirati Rusiju i vratiti je u međunarodne odnose kako bi stvorio budući blok kojim bi parirao Kini", rekla je Luša.

"Pojavljuju se dva dodatna uvjeta"

Istaknula je kako je njegov ministar obrane Pete Hegseth jasno postavio uvjete pregovora.

"Nema članstva Ukrajine u NATO-u, nema NATO snaga na ukrajinskom teritoriju i nema američke podrške snagama Europske unije na ukrajinskom teritoriju. Uz to, tu je niz drugih uvjeta, od teritorijalnih koncesija do održavanja izbora", dodala je.

Rekla je da su održavanje izbora i potpisivanje ugovora o pravu na ukrajinske rijetke minerale dva dodatna uvjeta.

"To su dva dodatna uvjeta koji se pojavljuju. Prijedlog o mineralima iznio je predsjednik Zelenski tadašnjem predsjedniku Bidenu, što je Biden odbio kao nerealno. Sada Trump ponovno najavljuje da će to biti jedan od preduvjeta za postizanje mira. To bi značilo da bi SAD dobio 50% prava na eksploataciju minerala i time bi ušao u utrku s Kinom, koja je sada na otprilike 90% eksploatacije tih minerala", rekla je.

Pitanje je ipak, istaknula je, koliko je to moguće provesti jer je dio nalazišta na okupiranim područjima.

"Europa je još jednom dočekala Trumpovu politiku nespremna"

"Što se tiče izbora, tu se moramo zapitati u kojoj mjeri Trump takvom politikom ide na ruku Putinu, koji je cijelu politiku i agresiju vodio pod geslom da je riječ o diktatorskom i nelegitimnom režimu. Ako se održe izbori, stvorit će se nove podjele u ukrajinskom društvu", kazala je.

Govoreći o poziciji Europske unije, ustvrdila je kako Bruxelles opet nije iskoristio vrijeme koje mu je bilo na raspolaganju da se pripremi za povratak Donalda Trumpa.

"Europa je još jednom dočekala Trumpovu politiku nespremna, iako je postojao period u kojem se mogla pripremiti na ovakvu situaciju. Trump je rekao da neće slati američke snage i da se EU treba pobrinuti za sigurnost Europe. Pri tome je u kontekstu NATO-a pozvao na povećanje izdvajanja na pet posto BDP-a. Imamo situaciju da je Macron sazvao krizni summit na kojem se trebalo raspravljati o povećanju izdvajanja i potencijalnom slanju snaga država članica u Ukrajinu", rekla je.

Imamo, istaknula je, "Veliku Britaniju koja bi to vodila, a velik dio članica na to nije spreman".

"Neke su projekcije da bi te snage brojale od 50 do 200 tisuća vojnika. Ako je problem tri posto BDP-a za obranu, sigurno da zbog dodatnih izdvajanja za te snage EU ne bi mogla postići jedinstvo", zaključila je Luša.