U POSLJEDNJOJ godini mandata američkog predsjednika Joea Bidena odluke o isporukama oružja Ukrajini bile su usporene, ne samo zbog višemjesečnih odgoda u Kongresu već i zbog internih rasprava o rizicima eskalacije s Rusijom, kao i zabrinutosti oko toga jesu li preostale zalihe dovoljne za obranu SAD-a, pokazalo je istraživanje Reutersa.

Kašnjenja su bila najgora tijekom mjeseci zastoja odluke o pomoći od 60 milijardi dolara za Ukrajinu, do čega je u Kongresu došlo zbog protivljenja Donalda Trumpa i drugih republikanaca. No, poteškoća je bilo i nakon što je novac odobren.

Bidenova administracija slala je mjesečno u prosjeku oko 558 milijuna dolara do rujna prošle godine. Prosječna vrijednost isporuka naglo je porasla nakon što je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima. Pomoć SAD-a dosegnula je mjesečni prosjek od 1.1 milijardu dolara. Međutim, do studenog je isporučeno samo oko polovice ukupnog iznosa u dolarima koji je SAD obećao za 2024. godinu, a do početka prosinca isporučeno je tek oko 30% obećanih oklopnih vozila.

Kašnjenje američke pomoći i gubitak teritorija

U posljednjih 12 mjeseci Bidenova mandata Ukrajina je izgubila gotovo cjelokupni teritorij oslobođen u uglavnom neuvjerljivoj protuofenzivi 2023. Neki analitičari tvrde da nema jasne poveznice između kašnjenja američke pomoći i teritorijalnih gubitaka Ukrajine. Problem je više bio u nesposobnosti Kijeva da riješi druge izazove - pitanja ljudstva, morala i načina na koji Ukrajina koristi oružje koje već ima.

"Ratovi se nikada ne mogu u potpunosti dobiti ni izgubiti paketima pomoći", rekao je Seth Jones iz Centra za strateške i međunarodne studije, ali i dodao: "Ako je cilj bio potisnuti ruske snage ili doći do pat-pozicije, onda ono što je dano Ukrajini nije bilo dovoljno."

U svom prvom tjednu na predsjedničkoj dužnosti Trump je zamrznuo pomoć Ukrajini, kao i mnogim drugim zemljama. Trumpov izaslanik za Ukrajinu, general Keith Kellogg, nije želio izravno reći hoće li nova američka administracija nastaviti slati oružje Ukrajini.

U Bidenovom mandatu SAD je obećao više vojne pomoći Ukrajini nego bilo koja druga zemlja. Jedan visoki dužnosnik Bidenove administracije ustvrdio je da njegova zemlja nije djelovala presporo ili dozirala pomoć. Bez potpore Washingtona, rekao je dužnosnik, Rusija je mogla zauzeti još više ukrajinskog teritorija.

U prosincu 2023. godine Biden je stao uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i rekao da SAD želi da Ukrajina pobijedi u ratu. Ovaj komentar je iznenadio neke dužnosnike Bijele kuće. Bidenovi suradnici bili su zabrinuti zbog nerealnih očekivanja o sposobnosti i dugoročnoj volji Washingtona da pomogne u postizanju onoga što je Ukrajina smatrala pobjedom: oslobađanja cjelokupnog teritorija koji je Rusija zauzela od 2014.

U Pentagonu se pojavila bojazan da fokusiranje na Ukrajinu skreće pozornost s kritičnih situacija drugdje, poput Bliskog istoka. Ali, u Ukrajini je Bidenova izjava pobudila nadu da postoji suglasje oko onoga što je Kijevu potrebno: dramatično povećanje isporuka američkog oružja i dopuštenje za njegovu upotrebu za napade unutar Rusije.

Biden je bio uvjeren da može otključati milijarde pomoći zaustavljene na Capitol Hillu. U to je vrijeme američko oružje još uvijek stizalo u Ukrajinu, većinom iz američkih zaliha čija je isporuka prethodno odobrena. Ali broj isporuka se smanjivao.

Dok je Kongres raspravljao o pomoći, ukrajinski dužnosnici upozorili su na veliku nestašicu topničkih granata, rekavši u jednom trenutku da ruske snage raspolažu s 10 puta više streljiva. Do veljače je nestašica streljiva, u kombinaciji s ruskim napadima, natjerala ukrajinske snage da se povuku iz Avdijivke, grada koji je na udaru još od 2014.

Tajna isporuka projektila

Ukrajinski dužnosnici neprestano su tražili isporuku dalekometnih projektila kojima bi mogli napadati vojne ciljeve unutar Rusije. U siječnju 2024. savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan sazvao je više sastanaka u Bijeloj kući kako bi se razgovaralo o slanju projektila ATACMS u Ukrajinu. Proći će najmanje dva mjeseca prije nego što će paket za Ukrajinu sadržavati ATACMS-e.

SAD je tajno isporučio projektile Ukrajini, ali Pentagon je blokirao njihovu upotrebu unutar Rusije. Pojavio se strah da će ruski predsjednik Vladimir Putin za osvetu gađati američke trupe u inozemstvu ili pojačati kampanju sabotaža Europi. Drugi u Vijeću za nacionalnu sigurnost i State Departmentu nisu se složili, pritišćući Sullivana i Bidena da olabave ograničenja.

Do sredine svibnja Biden je pristao ublažiti ograničenja - u ograničenim okolnostima i rasponu. Američki projektili mogli su se koristiti protiv ciljeva unutar Rusije radi zaštite od prekograničnih napada na Harkivsku regiju. Većina američkih isporuka tijekom ljeta bila je ograničena. Bilo je tu protuzračnih sustava kratkog dometa, vozila i topništva kako bi se Ukrajina mogla braniti, ali ne i pokrenuti značajne ofenzive, pokazala je analiza Reutersa.

Počevši od listopada, američke najave isporuka oružja su promijenile ton i sadržaj. Od tada do kraja godine sustavi su uključivali snažnije streljivo zrak-zemlja, ali retorika je postala nejasna. Tijekom ljeta su na web-stranici Pentagona objavljene isporuke koje su upućivale na to da je gotovo sve obećano iz američkih zaliha već isporučeno.

Ukrajinci su rekli da će prihvatiti isporuke u bilo kojem obliku, čak i lošiju opremu, ako bi to ubrzalo stvari. Smatrali su da će netko u Ukrajini već pronaći način da to iskoristi. U kolovozu su Ukrajinci stavili američkoj strani do znanja da neće izdržati više od devet mjeseci s takvom razinom podrške.

Do rujna je postalo jasno da bi se Trump mogao vratiti u Bijelu kuću, pa je Zelenski hitno predstavio plan za okončanje rata. Ključ njegova plana pobjede bio je stvaranje što bolje pregovaračke pozicije.

Hitne isporuke

Kako bi to učinio, rekao je Zelenski Bidenovim suradnicima, treba mu više pomoći, puno više nego što je Ukrajina primila posljednjih mjeseci. Dana 26. rujna Biden je najavio povećanje pomoći. Naložio je Pentagonu da do kraja njegova mandata alocira sva preostala vojna sredstva koja su izdvojena za Ukrajinu. Također je odobrio 5.5 milijardi dolara za oružje iz američkih zaliha.

Shvativši da su ljetne isporuke bile prespore, Sullivan je poslao niz dopisa potičući Pentagon da ubrza isporuke. Postavio je rokove i zahtijevao redovito ažuriranje. Pentagon bi morao dosegnuti mjesečni prosjek isporuka od 1.2 milijarde dolara - istu stopu kao 2022. i 2023. - odnosno dvostruko više nego u prethodnih šest mjeseci.

Zelenski je 30. listopada rekao da je stiglo samo 10% američke vojne pomoći koju je odobrio Kongres 2024. godine. Ta je izjava razljutila dužnosnike u Washingtonu, koji su medijima rekli da Ukrajina umanjuje važnost isporuka kako bi dobila veću potporu europskih zemalja.

Pentagon nije dao Reutersu opću procjenu koliko je obećanog oružja isporučeno Ukrajini 2024. godine. No, prema dostupnim podacima, do 10. siječnja SAD je isporučio 89% kritičnog streljiva i 94% protuoklopnih sustava. Kroz druge vojne programe Ukrajina bi trebala u sljedećim godinama dobiti oružje u vrijednosti od 30 milijardi dolara.