U MOJOJ knjizi Abeceda rata prvo pitanje koje djevojčica postavlja ocu je: "Kada će završiti rat?" To pitanje postavljaju si političari, vojnici i ukrajinski civili, na koje svakodnevno padaju rakete i bombe, a sve češće ga počinju postavljati i sami Rusi. Kakva je to "specijalna vojna operacija" koja traje već gotovo tri godine, a ukrajinski dronovi sve češće pogađaju ciljeve na teritoriju Rusije, dok su neki dijelovi Rusije pod ukrajinskom okupacijom?

Tko ili što može biti taj gamechanger koji će zaustaviti rat? Neki političari u Americi i Kini vjeruju da znaju čarobnu riječ koju će šapnuti Putinu, a on će ga odmah zaustaviti.

Rat je počeo 2014., a ne 2022. godine

No, za Ukrajinu fraza "zaustaviti rat" ne znači ništa. Ako je netko zaboravio, rat je započeo 2014. godine aneksijom Krima, nakon čega su uslijedile žestoke borbe na istoku Ukrajine, a u veljači 2015. potpisan je Minski sporazum. Potpisivanje sporazuma o prekidu vatre nije spriječilo Rusiju da raketama napadne ukrajinske gradove u veljači 2022. Stoga je pitanje - što ili tko može jamčiti da nakon potpisivanja ikakvog sporazuma Rusija neće nastaviti rat? 

Na telefonima većine Ukrajinaca instalirana je posebna aplikacija koja upozorava na opasnost od zračnih udara. U posljednjem tjednu aplikacija je aktivirana više od 400 puta. Tijekom tjedna na Ukrajinu je ispaljeno 30 raketa različitih vrsta, oko 800 navođenih bombi i oko 300 borbenih bespilotnih letjelica.

Koliko je raketa Ukrajina ispalila na Rusiju?

Prema podacima koje je objavio Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine, od početka totalne invazije do 20. kolovoza ove godine Rusija je na Ukrajinu ispalila 9627 raketa različitih vrsta te izvršila gotovo 4500 zračnih napada. Ukrajini je uspjelo uništiti 2429 raketa.

Rakete koje Ukrajina nije uspjela oboriti pogodile su ciljeve. Ti ciljevi uključuju dječju bolnicu u centru Kijeva, stan u Lavovu u kojem su poginuli žena i njezino troje djece te starački dom u Sumiju.

Jedno od ključnih sredstava kojima se može pokušati zaustaviti ovaj raketni teror su dalekometni projektili. "Svaki napad na Ukrajinu nas ponovno vraća na pitanje dalekometnog oružja – na potrebu da našim obrambenim snagama damo dovoljno dalekometnog oružja koje može uništiti teroriste upravo tamo odakle vrše napade", kaže predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Ukrajina je stoga pripremila detaljan popis vojnih objekata u Rusiji koje planira gađati ako Washington da odgovarajuću dozvolu. Na popisu se nalaze aerodromi, skladišta streljiva i goriva, logistički centri i zapovjedni punktovi koji igraju ključnu ulogu u osiguravanju ruskih vojnih operacija za zauzimanje i napade na ukrajinske teritorije.

"Korištenje dalekometnih raketa moglo bi biti prekretnica"

"Ako neprijatelj bude imao manje goriva i manje streljiva, neće moći koncentrirati snage za pripremu ofenzivnih akcija. Sve to doista će utjecati na linije fronte. Stvarnost je takva da se Ukrajina aktivno brani od ruskih napada, a rješavanje pitanja o dopuštenju za korištenje dalekometnih raketa moglo bi biti prekretnica u ratu", kaže urednik vojnog portala Defence Express Serhij Zgurec.

Zapadni partneri Ukrajine svakako imaju određene sumnje. Bilo je situacija kada je Ukrajina tražila određene vrste oružja tvrdeći da će one promijeniti tijek rata. To se odnosilo na HIMARS-e, zapadne tenkove tipa Abrams i Leopard, kao i avione F-16. Je li stoga iluzorno vjerovati da će udari dalekometnim raketnim oružjem promijeniti tijek rata i prisiliti Rusiju na pregovore?

Za razliku od ranijih situacija, ovoga puta gotovo svi stručnjaci i predstavnici političkih i vojnih krugova na Zapadu vjeruju da bi raketni udari mogli ubrzati završetak rata ili barem značajno smanjiti raketni teror nad kritičnom infrastrukturom Ukrajine. 

Ukrajinci učinkovito otklanjaju sumnje

Kako bi konačno otklonila sumnje, Ukrajina je napravila preciznu projekciju - što će se dogoditi ako SAD i drugi zapadni saveznici dopuste gađanje ciljeva na teritoriju Rusije i osiguraju primjerenije projektile.

Tijekom prošlog tjedna Ukrajina je dalekometnim dronovima pogodila tri ruska arsenala. Jedan od njih u Toropcu, praktički blizu Moskve, nedavno je izgrađen i imao je uskladišteno gotovo 30.000 tona streljiva. Eksplozija je izazvala malen potres jačine 2.4. Drugi arsenal, u Tihorecku, služio je kao glavna baza za rakete koje je Rusiji isporučila Sjeverna Koreja.

U sva tri slučaja nijedan civil nije ozlijeđen, već samo vojna lica.

Dozvola za udare na Rusiju je jamstvo budućeg mira 

Osim mogućnosti da se gađaju takve mete, dalekometno raketno oružje i dopuštenje da se njime gađa teritorij Rusije potrebni su Ukrajini prvenstveno kao sredstvo prevencije i jamstva budućeg mira. Kada agresor zna da će svaki njegov raketni ili zračni napad biti odmah uzvraćen, sto puta će promisliti je li vrijedno započinjati bilo kakve posebne vojne operacije.

Upotreba dalekometnog raketnog oružja u ratu s Rusijom ključni je zahtjev Ukrajine prema saveznicima, a ponajviše prema SAD-u. Unatoč tome što su neke zapadne rakete već prisutne u Ukrajini, zabranjeno ih je koristiti na ruskom teritoriju.

A da Zapad postavi vlastite crvene linije?

SAD opravdava svoju odluku tvrdnjom da bi korištenje takvih raketa moglo izazvati još veću eskalaciju s ruske strane i prijeći tzv. "crvene linije" Rusije. Možda je vrijeme da Zapad postavi vlastite crvene linije koje nijedna agresorska država nikada ne smije prijeći?

U naoružanju Ukrajine nalaze se zračna krstareća raketa Storm Shadow і SCALP zajedničke proizvodnje Francuske i Velike Britanije. Uz pomoć tih raketa Ukrajina može držati pod kontrolom Krim, i Kerčki most, ali i gađati ruske pogranične regije i dijelove Krasnodarskog kraja. Uz dalekometne rakete ATACMS vojska Ukrajine će moći dosegnuti sve privremeno okupirane teritorije - Krim, Hersonsku, Zaporišku, Donjecku, Luhansku i Harkivsku oblast. Osim toga, domet raketa dovoljan je za uništavanje ciljeva na teritoriju Rusije i Bjelorusije.

Ukrajina već sad ima dronove koji mogu dosegnuti Moskvu, ali to nije dovoljno

Bez čekanja na dopuštenje SAD-a, Ukrajina je već počela koristiti vlastite dalekometne rakete. Novi borbeni dron Paljanica, s dometom od 700 km, predstavljen je kao ukrajinski odgovor na manjak međunarodne potpore. Ovaj dron lako može dosegnuti Moskvu.

Prvi put je korišten 24. kolovoza ove godine, a prema riječima ministra obrane Ukrajine Rustema Umerova, ovo oružje će se koristiti kao odgovor na ruske napade. Jedan od najznačajnijih ukrajinskih proizvoda je raketni sustav Neptun, koji je izvorno projektiran za napade na morske ciljeve, ali je kasnije modificiran za gađanje kopnenih objekata. 

Međutim, svi ovi razvojni projekti i proizvodnja zahtijevaju vrijeme i resurse, kojih Ukrajini kronično nedostaje. Proizvodnja raketa i dronova u Ukrajini suočava se s brojnim izazovima, uključujući nedostatak sirovina i komponenti koje se nabavljaju na svjetskim tržištima. 

U međuvremenu neki zapadni mediji, posebice Times, tvrde da bi odobrenje za napad na Rusiju projektilima Storm Shadow moglo biti dano već sljedeći tjedan te da će biti tajno kako Rusiju ne bi dodatno upozorili na mogući napad. Po svemu sudeći, odluka će pasti nakon osobnog susreta Volodimira Zelenskog i Joea Bidena, odnosno nakon predstavljanja "Plana pobjede".

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala