IZ HRVATSKE obrtničke komore (HOK) danas su poručili kako će se kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odraziti na budućnost domaćeg obrtništva, zbog čega oni inzistiraju na učenju temeljenom na radu.

Iz HOK-a su izvijestili da su u postupku e-savjetovanja uputili 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržavaju uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.

HOK je tražio da se u sve komentirane kurikulume uvrsti jasna informacija da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem učenika kod licenciranog poslodavca, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. 

Naglašena potreba što većeg broja učenja temeljnog na radu u realnom sektoru

U komentarima na sve kurikulume HOK-a je istaknuo stav da je minimalno polovinu bodova od ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca, čime se naglasila potreba što većeg broja učenja temeljenog na radu kod poslodavca u realnom radnom okruženju.

Također, HOK je tražio jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio položen naučnički ispit. 

Zatraženo je i jasno isticanje da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju, regulira posebnim propisima kojima je uređena njegova provedba zato što je izuzetno važno da informacije o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu budu jasne i konkretno naglašene.

"Trogodišnji programi za frizere i kozmetičare, praksa je ključna"

HOK je dodatno priložio komentar specifično za zanimanja kozmetičar i frizer - da se ta zanimanja trebaju provoditi u sustavu naukovanja na trogodišnjoj razini budući to omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. 

Naime, kurikulumi su trenutačno izrađeni na razini četverogodišnjeg programa, no unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu, istaknuli su iz HOK-a. Time su ponovili svoj stav da je bitno osigurati provedbu obrazovanja za frizera i kozmetičara kao trogodišnje programe i time još jednom naglasio da je praksa ključna.

"Kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odrazit će se na budućnost hrvatskog obrtništva, zato je izuzetno važno da inzistiramo na učenju temeljenom na radu", istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil napominjući kako ne postoji bolji način za mladog obrtnika da nauči svoje zanimanje nego u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje i vještine. 

"Istovremeno je riječ o prenošenju obrtničkog naslijeđa i stvaranje vještih novih generacija hrvatskih obrtnika", kazao je.

"Obrtništvo je rastuća snaga"

Obrtništvo je, kako je rekao, rastuća snaga, a osobito veseli promjena trenda i porast interesa za obrtničkim zanimanjima te stabilan rast upisane djece u ista. Iznio je podatak da unatrag pet godina ima više od 20.000 djece upisane u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK.

Rezultat je to zajedničkog rada HOK-a, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, ministarstva nadležnog za obrt, strukovnih škola, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih dionika, istaknuo je Kratohvil naglasivši kako je važno da  je upisna politika počela pratiti preporuke Zavoda te se ide na povećanje kvota za upis u obrtnička zanimanja.

U školskoj godini 2023./2024. u JMO programe (jedinstveni model obrazovanja), kako su naveli iz HOK-a, upisano je 4.524 učenika, što je blagi porast u odnosu na školsku godinu 2022./2023. kada je upisano 4.256 učenika, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.