ŠEF MOSTA Božo Petrov gostujući u emisiji Newsroom na N1 govorio je o izbivanju predsjednika Republike Zorana Milanovića s obilježavanja Dana državnosti te predviđanjima uoči nadolazećih europskih izbora.

Razgovor Petrova na N1 prenosimo u cijelosti.

Griješi li predsjednik što nije prisustvovao Danu državnosti?

Iako određeni argumenti predsjednik stoje, ono što je važnije je – je li sabor donio odluku kada će biti Dan državnosti? Jest. Trebamo li mi iz tog razloga slaviti Dan državnosti? Trebamo. On obilježava naš identitet, našu kulturu… Svi ovi napadi i odustajanja ljevice od tog dana je za mene podrivanje našeg identiteta, kulture i države.

Svjestan sam i pro i kontra argumenata za izbor ovog dana. Smatram da bi se konačno trebalo stabilizirati i te promjene dana, one govore koliko malo držimo do naše države. Mislim da su na obilježavanju trebali biti svi politički akteri.

Mene ne zanimaju osobni porivi trenutačnog predsjednika. Boli me briga. To je Dan državnosti i trebamo ga obilježavati svi.

Bliže se predsjednički izbori, jeste li otvorili tu temu u Mostu?

Razgovarat ćemo o tome kada dođe vrijeme, nakon europskih izbora. Možda se o europarlamentarnim izborima ne priča dovoljno i ne oglašava ih se, ali pozivam građane da izađu na ove izbore jer 80 posto zakona po kojima mi danas živimo kroji se u Europskom parlamentu. Zaista molim apsolutno sve da izađu na izbore.

Na europskim izborima je izlaznost jako mala. Predviđate li veću izlaznost na nadolazećim?

Ne očekujem dramatično veliku izlaznost. Jako bitno je imati glas koji će vas na čestit način predstavljati u Europskom parlamentu. Da vi imate tamo poštene ljude, ne bi vam se dogodili ovako loši zakoni, ovako loša zelena politika, ovako loš pakt o migracijama gdje bismo trebali primiti migrante koji dođu na obale Španjolske.

Postoje ovlasti država i političke smjernice Europskog parlamenta i EU. Što se tiče ovlasti – Hrvatska je propustila jako mnogo što se tiče ilegalnih migracija, a osim toga je dopustila ogroman uvoz stranih radnika koji su nam srušili razinu plaća i zacementirali niske mirovine.

Ali ne bi tko mogao raditi…

Ja bih da se ispitaju potrebe tržišta. Ne može me nitko uvjeriti da na našem Zavodu za zapošljavanje nije bilo jednako kvalificirane radne snage. Umjesto da smo poslodavce uvjerili da im plate fer, a ne za mizerne plaće – ne. Država je rekla – ne. Nećemo vas nikako, niti indirektno prisiliti, a naši ljudi neka idu van. I to je pogreška naše države – što nije bila jača i snažnija na frekventnim kritičnim točkama naših granica pa nam je promarširalo 10 tisuća ilegalnih imigranata.

Policija je učinila herojski posao, ona tu nije kriva. Neovisno o tome kojoj kulturi ili identitetu pripadate, EU ima stav da se uveze maksimalno radne snage, a o posljedicama će se razmišljati 5 do 10 godina… Trebamo stvoriti zajednički vrijednosni okvir koji je kršćanska baština. Prihvatili mi taj pridjev ili ne – oni upravo uživaju plodove takve baštine; najvećih mogućih prava i ljudskih vrijednosti. Stranci dolaze upravo zbog toga.

Ako se mi sramimo svojih vrijednosti – a to je oprost, čestitost, poštenje, odgovornost briga za ljude.

To su razlike između ljudi i ne ljudi, to je karakterna osobina

Neki će reći da mi provodimo ideološko nametanje – ne. Mi trpimo ideološku kolonizaciju. Na primjer poljoprivreda, što se događa kada stavite kršćansku baštinu. Vama su radikalni ljevičari nametnuli tezu da je čovjek štetnik, virus koji smeta planetu Zemlji.

Ali radikalna ljevica nije jaka u Europskom parlamentu

Čovjek ne može biti smetnja planetu. Oni pokušavaju marginalizirati čovjeka, a ja želim da čovjek bude u centru politika. Onda nam se neće dogoditi sulude cijene zelene energije, abnormalne birokratske barijere, zajednička poljoprivredna politika. Oni pokušavaju smanjiti kratkoročnu poljoprivrednu proizvodnju za 20 posto.

Naša razmišljanja su identična s onima Reformista. Ako mi ne očuvamo naš način života, onda možemo očekivati raspad društvene kohezije.