Rusi teško optužili Ukrajinu. Zelenski: Imat ćemo najjaču protuzračnu obranu u Europi

DONOSIMO najnovije vijesti o događajima u Ukrajini.
Ključni podaci:
- Ograničenja potrošnje električne energije u svim ukrajinskim regijama
- Putin razgovarao sa Xijem
- Ukrajinci: Oborili smo 16 dronova iranske proizvodnje
- Najniže cijene plina u Europi od početka ruske invazije
- Savjetnik Zelenskog: Gubimo puno vojnika oko Bahmuta
- Napad dronovima na Kijev, stanovnici u skloništima
- ISW komentirao ukrajinske dronove u Rusiji: Ruska protuzračna obrana neučinkovita protiv bespilotnih letjelica
- Zelenski: Ukrajinci napreduju u dijelovima Donbasa
- Rusija optužila Ukrajinu za ratne zločine u Mariupolju

Rusija tvrdi da su ukrajinske snage ubile 3000 civila u Mariupolju. Kažu da su pokrenuli istragu o ratnim zločinima u tom gradu.
>> Opširnije
PREDSJEDNIK Ukrajine tvrdi da ukrajinske snage drže svoje pozicije u Donbasu i da malo napreduju u nekim dijelovima.
>> Opširnije
Jens Stoltenberg tvrdi da Putin nije odustao od planova da kontrolira Ukrajinu.
>> Opširnije
Sirene za uzbunu u Kijevu oglasile su se od početka ruske invazije 638 puta.
>> Opširnije
"Ulagači iz neprijateljskih zemalja koji prodaju udjele u ruskoj imovini možda će morati to učiniti po upola nižoj cijeni", reklo je rusko ministarstvo financija.
Dodalo se da bi Moskva potencijalno mogla uzeti 10 posto smanjenja bilo koje transakcije. Otkako je Rusija poslala svoju vojsku u Ukrajinu u veljači, mnoge su zapadne tvrtke napustile Rusiju.
U zapisniku sa sastanka vlade naveden je niz mjera koje bi se mogle primijeniti na "strane osobe povezane sa stranim državama koje čine neprijateljske radnje protiv ruskih pravnih i fizičkih osoba" prilikom prodaje imovine.
Izraz "neprijateljski" opisuje zemlje koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na invaziju, uključujući članice Europske unije, SAD, Japan, Kanadu, Britaniju i Australiju. Od prodavača bi se moglo zahtijevati da se obvežu na jednu do dvije godine dodatnih plaćanja ili unaprijed naplate 10 posto ukupne transakcije u ruski državni proračun.
Na Twitteru je objavljen video s Krimskog mosta za koji se vjeruje da je snimljen preko noći, a prikazuje kolone auta koji su pregledani rendgenom.
Krimski most povezuje Rusiju s Kerčem na okupiranom Krimu. To je bilo mjesto eksplozije 8. listopada, koja je izazvala značajan požar na zapadnom dijelu mosta.
Rusija je okrivila Ukrajinu za napad.
Objavljeno je koliko su najbogatiji Rusi ove godine izgubili novca zbog sankcija.
>> Opširnije
Situacija s električnom energijom je stabilizirana u Kijevu nakon jučerašnjeg ruskog raketiranja, priopćila je energetska kompanija DTEK.
"Radnici u energetici uspjeli su obaviti tehničke radove, omogućivši stabilizaciju (energetske) situacije u Kijevu", kaže DTEK. Tvrtka je dodala da su planirana isključenja struje moguća, sve dok nema dodatnih napada na energetske objekte.
Ranije je ukrajinski državni operater mreže Ukrenergo rekao da se deficit električne energije u gradu vratio na razine prije jučerašnjih napada. Jučer je bez struje bilo 40 posto glavnog grada.
Ukrenergo je rekao da su posljedice štete imale mnogo manji utjecaj na rad elektroenergetskog sustava nego što je neprijatelj očekivao. Kaže se da je situacija u južnoj i istočnoj Ukrajini i dalje teška.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa Ureda predsjednika Ukrajine, dao je današnje podatke o poginulima u zemlji.
Rekao je da su danas dvije osobe ubijene u Harkivu. Još dvije osobe su ozlijeđene.
Timošenko je rekao da su hitne službe trenutno na mjestu događaja. U međuvremenu je objavljeno da je još jedna osoba ubijena u ruskim napadima na regiju Černihiv u sjevernoj Ukrajini. Dodano je da je područje nakon eksplozije ostalo bez struje.
Na probranom popisu državnika kojima je Vladimir Putin ove godine odlučio uputiti svoju novogodišnju čestitku našao se i Aleksandar Vučić.
>> Opširnije
Moskovski glavni rabin u egzilu kaže da bi Židovi trebali napustiti Rusiju dok još mogu.
>> Opširnije
Ponovljeni napadi na vojne baze duboko u Rusiji pokazuju koliko je protuzračna obrana zemlje neučinkovita protiv bespilotnih letjelica, rekao je američki Institut za proučavanje rata (ISW).
ISW je ukazao na ukrajinske napade na zračnu bazu Engels 29. prosinca - tri dana nakon izvješća da je Rusija oborila dron na istom mjestu. ISW je dodao da će ovi ponovljeni vjerojatno pojačati kritike vojnih blogera da Rusija ne može braniti vlastitu zemlju.
"Istaknuti ruski vojni bloger pisao je kako ukrajinske bespilotne letjelice i projektili prelaze tolike udaljenosti i ulaze na ruski teritorij nekažnjeno i doveo u pitanje odgovor ruskog ministarstva obrane. Vojni bloger se našalio da bi neotkriven pilot koji bi sletio na Crveni trg (referirajući se na let Matiasa Rusta iz Helsinkija u Moskvu 1987.) zasigurno izazvao odgovor ruske vlade duži od jedne rečenice", piše ISW.
Američka veleposlanica u Ukrajini Bridget Brink rekla je da je predanost njezine zemlje da pomogne Ukrajini i dalje čvrsta poput čelika.
U novogodišnjoj poruci Ukrajincima, Brink je pozdravila odlučnost Ukrajinaca koji su se suočili s 10 mjeseci rata s Rusijom.
"Vaša odlučnost jača našu odlučnost, a kako se približavamo novoj godini, želim vas uvjeriti da je naša predanost da pomognemo Ukrajini čvrsta kao čelik. Nastavit ćemo stajati rame uz rame s vama kao partneri i prijatelji u 2023. godini. Želim vam mirnu i pobjedonosnu novu godinu", poručila je Brink Ukrajincima.
Ruska državna prorežimska novinska agencija TASS javlja da su samoproglašene republike Donjeck i Luhansk, koje je Rusija anektirala, danas usvojile nove "ustave".
Vođa Donjecka Denis Pušilin rekao je da je ovo povijesni događaj. "Ova etapa označava povratak Donbasa u krilo ruske kulturno-povijesne tradicije, ispunjenje naših nada, postizanje cilja kojemu smo težili dugih osam godina", rekao je Pušilin, piše TASS.
"U Donjecku je 76 zastupnika prisutnih na sastanku glasalo za usvajanje ustava, a u Luhansku je parlament usvojio novi ustav republike jednoglasnim glasovanjem 43 zastupnika", navodi TASS.
Oko 20 državljana Ruske Federacije iz Čečenije i Ingušetije vraćeno je iz BiH u Tursku. Kažu da su zadržani na granici u hladnim kontejnerima, piše RSE.
>> Opširnije
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je izrazio "ekstremnu zabrinutost" nakon tvrdnji Bjelorusije da je olupina ukrajinske rakete jučer pala na njezin teritorij. "Kremlj je zabrinut zbog incidenta s padom ukrajinske rakete u Bjelorusiji", poručio je Peskov novinarima.
“Ovo je događaj koji izaziva izuzetnu zabrinutost ne samo kod nas već i kod naših bjeloruskih partnera”, nastavio je Peskov, dodajući da su oružane snage dviju zemalja “u stalnom kontaktu”. Peskovljevi komentari dolaze nakon što je bjelorusko ministarstvo obrane jučer tvrdilo da je njihova protuzračna obrana oborila projektil, čiji su dijelovi potom pali u području blizu granice s Ukrajinom.
Odgovarajući na tu optužbu, ukrajinsko ministarstvo obrane reklo je da je "svjesno očajničkih i upornih nastojanja Kremlja da uvuče Bjelorusiju u svoj agresivni rat protiv Ukrajine", dodajući da "neće isključiti" "namjernu provokaciju" Rusije.
Bjeloruski dužnosnici tvrde kako je "malo vjerojatno" da je ukrajinski projektil S-300 koji je oboren u Bjelorusiji slučajno ušao u zračni prostor te zemlje. Dodali su da je najvjerojatnije postojala neka "namjera" iza njegovog lansiranja, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.
Jučer je bjelorusko ministarstvo obrane tvrdilo da je ukrajinski projektil S-300 oboren u blizini sela Harbača, koje se nalazi 15 kilometara od bjelorusko-ukrajinske granice. Ukrajinci još uvijek nisu komentirali te tvrdnje.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je danas Kremlj.
>> Opširnije
Kremlj je poručio da je "krajnje zabrinut" nakon navoda da je ukrajinski projektil protuzračne obrane oboren u bjeloruskom zračnom prostoru. Minsk je u četvrtak tvrdio da je ukrajinski projektil S-300 oboren u zapadnoj regiji Brest, oko 15 kilometara od granice s Ukrajinom.
Incident se dogodio u trenutku kada je Rusija pokrenula opsežne udare na Ukrajinu u kojima su ubijene najmanje četiri osobe. Bjelorusija je zbog incidenta pozvala ukrajinskog veleposlanika i zatražila "temeljitu" istragu navodnog pada projektila. Bjelorusija je snažan ruski saveznik, a ruske trupe su posljednjih tjedana fotografirane kako vježbaju u toj zemlji.
U SVOM dnevnom sažetku operacija rusko ministarstvo obrane tvrdi da su ruske oružane snage jučer pokrenule snažan napad na elektroenergetske objekte u Ukrajini, koristeći visokoprecizno naoružanje dugog dometa.
>> Opširnije
Ukrajinska državna elektroenergetska kompanija Ukrenergo je priopćila su se nestašice struje vratile na istu razinu kao prije jučerašnjeg masovnog ruskog napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. “Posljedice napada imale su mnogo manji utjecaj na rad elektroenergetskog sustava nego što je neprijatelj očekivao”, poručili su iz Ukrenerga.
Međutim, situacija u južnoj i istočnoj Ukrajini navodno je "teška" nakon ruskog napada na energetsku infrastrukturu u regiji, piše Kyiv Independent. Iz Ukrenerga dodaju da su ograničenja potrošnje električne energije postavljena za sve regije.
Herman Haluščenko, ukrajinski ministar energetike, i Volodimir Kudricki, izvršni direktor Ukrenerga, potvrdili su da su unatoč naporima ukrajinske protuzračne obrane energetska mreža i postrojenja za proizvodnju električne energije u zemlji pretrpjeli "značajnu štetu". Situacija s opskrbom električnom energijom u nekoliko regija, uključujući oblasti Kijev, Lavov, Harkiv, Odesu, Mikolajiv i Herson, opisana je kao teška.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je održao osmominutni razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
>> Opširnije
Rusi masovno odlaze s Krima jer strahuju od napada na Kerčki most, koji spaja okupirani poluotok i kopnenu Rusiju. Telegraph javlja da se stvaraju kilometarske kolone na mostu, a dužnosnici traže od onih koji ga prelaze da isprazne džepove te ih podvrgavaju detaljnom skeniranju. Sve se događa nekoliko tjedana nakon što se Putin provozao tim mostom kako bi dokazao da je šteta nastala u napadu iz listopada popravljena.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, danas je zatražio od država članica da razmotre isporuku više oružja Ukrajini. "Pozivam saveznike da učine više. U svim je našim sigurnosnim interesima osigurati da Ukrajina prevlada i da Putin ne pobijedi", rekao je za njemačku novinsku agenciju dpa.
Stoltenberg je naglasio da je možda još važnije da Ukrajina dobije dovoljno streljiva za sustave koji su već postavljeni, dodavši da je potreba "ogromna". Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Zelenski zatražio od zapadnih čelnika široku paletu oružja i protuzračnih obrambenih sustava kako bi pomogli naporima u suprotstavljanju ruskoj invaziji.
Također, Sjedinjene Države su prošli tjedan najavile gotovo 2 milijarde dolara vrijednu vojnu pomoć, uključujući sustav protuzračne obrane Patriot, koji nudi zaštitu od zrakoplova te krstarećih i balističkih projektila. Stoltenberg navodi da je vojna podrška Ukrajini najbrži put do mira.
"Znamo da većina ratova završava za pregovaračkim stolom - vjerojatno i ovaj rat - ali znamo da ono što Ukrajina može postići u tim pregovorima neodvojivo ovisi o vojnoj situaciji", rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je danas izjavio da očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping doći u državni posjet Rusiji na proljeće 2023., javlja Reuters. U uvodnim riječima s videokonferencije dvojice čelnika, koje su emitirane na državnoj televiziji, Putin je rekao da raste važnost rusko-kineskih odnosa kao stabilizirajućeg čimbenika te da mu je cilj produbiti vojnu suradnju dviju zemalja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija nije odustala od planova zauzimanja istočne regije Donjeck i da bi to mogla učiniti prije Nove godine. U svom kasnonoćnom obraćanju je ponovno obećao da će Ukrajinci "preživjeti" rusku invaziju.
"Ostala su dva dana u ovoj godini. Možda će nas neprijatelj još jednom pokuša natjerati da Novu godinu dočekamo u mraku. Možda nas okupatori sljedećim udarima na naše gradove planiraju natjerati da patimo. Ali što god oni planirali, mi znamo jedno o sebi: preživjet ćemo. Hoćemo. Otjerat ćemo ih. Nema sumnje u to. I bit će kažnjeni za ovaj užasan rat", poručio je Zelenski.
Istaknuo je da je situacija najteža u Bahmutu i Soledaru u regiji Donjeck. "Neprijatelj nije odustao od lude ideje da zauzme regiju Donjeck. Sada si postavljaju zadatak - za Novu godinu", dodao je. Osvrnuo se i na posljednji val udara na Kijev. Kaže da svakim takvim raketnim udarom Rusija samo sebe tjera sve dublje u slijepu ulicu.
Ukrajinsko zapovjedništvo zračnih snaga je priopćilo da je njihova protuzračna obrana oborila 16 bespilotnih letjelica Shahed, iranske proizvodnje, tijekom noćašnjih napada. Napadi su uslijedili dan nakon što je Ukrajina bila izložena jednom od najjačih ruskih napada od početka invazije.
"Bespilotne letjelice su napale Ukrajinu iz jugoistočnog i sjevernog smjera. Za svladavanje sustava protuzračne obrane Ukrajine neprijatelj je pokušao koristiti korito Dnjepra", navodi se u priopćenju Zapovjedništva zračnih snaga. "Svih 16 bespilotnih letjelica kamikaza uništili su sredstva i snage zračnih zapovjedništava Istok i Centar, kao i postrojbe protuzračne obrane drugih jedinica ukrajinskih obrambenih snaga", dodali su.
Kijevska vojna uprava je na Telegramu objavila da je pet dronova oboreno iznad glavnog grada Kijeva u ranim jutarnjim satima. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je dodao da su još dvije bespilotne letjelice oborene izvan grada, čime je ukupan broj oborenih dronova iznad Kijevske regije porastao na sedam.
Cijene plina u Europi pale su na razinu koja je posljednji put zabilježena prije početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači. Trenutna cijena je 76.78 eura po megavatsatu. Toplije vrijeme diljem europskog kontinenta je ublažilo zabrinutost zbog potencijalnih nestašica.
Invazija je uzburkala globalna energetska tržišta i prisilila europske zemlje, uključujući industrijski moćnu Njemačku, da potraže alternativne dobavljače. Europa se nastavila oslanjati na ruski plin čak i nakon ruske aneksije Krima 2014. te potpore separatistima u istočnoj Ukrajini.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, priznao je da ukrajinske snage doživljavaju velike gubitke u borbama oko Bahmuta. "Naravno, neprijatelj gubi više, ali i mi imamo velike gubitke. To je vrlo ozbiljna bitka", dodao je Arestovič.
Bahmut je postao jedna od najspornijih točaka na 1300 kilometara dugačkoj crti bojišnice u Ukrajini i poprište nekih od najžešćih borbi u ratu. Širi dio regije Donjeck, gdje se nalaze Bahmut i Soledar, drže separatisti koje podržava Rusija od 2014. godine. Donjeck je jedna od četiri ukrajinske regije za koje Moskva tvrdi da su ruski teritorij, kršeći međunarodno pravo, piše CNN.
AMERIČKA novinarka Julia Davis je objavila snimku na kojoj čečenski vođa Ramzan Kadirov radi sklekove tijekom gostovanja u emisiji.
>> Opširnije
Velika Britanija izvijestila je da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom. "Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije", rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.
"Novi paket britanske vojne potpore po njegovim riječima pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij. Metalni detektori njemačkog proizvođača Vallona mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina, dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.
Wallace je u četvrtak izjavio da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2.3 milijarde funti vojne pomoći u 2023., što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.
Vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvale su rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije, u tijeku je napad dronovima. Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene.
Guverner kijevske regije Oleksij Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima. Svjedok je rekao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je putem društvenih mreža da su zračne snage širom Ukrajine u tom danu odbile 54 ruska projektila i 11 dronova.
Priznao je da je većina regija u Ukrajini pogođena nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura. "Večeras je nestala struja u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju", rekao je. Rusija je ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je od početka rata jedan od najvećih zračnih napada.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati