PREGOVORI kolumbijske vlade i Vojske nacionalnog oslobođenja (ELN), posljednje još aktivne gerile u zemlji, koji su bili prekinuti 2019., nastavili su se u ponedjeljak u Caracasu, uz obećanje o "izgradnji mira".

Izaslanici ljevičarskog predsjednika Gustava Petra i ELN-a dogovorili su se u zajedničkom priopćenju da će "s najboljom političkom i moralnom voljom nastaviti proces dijaloga" započet 2017. na Kubi.

Taj je proces prekinuo konzervativni predsjednik Ivan Duque (2018.-2022.) nakon napada autobombom u lipnju 2019. na policijsku akademiju u kojemu je poginulo 22 ljudi.

Spremnost na "izgradnju mira" izraz je volje "stanovnika seoskih i gradskih područja koji trpe zbog nasilja i isključenosti", ističe se u tekstu predstavljenom na svečanosti u glavnom gradu  Venezuele koja zajedno s Kubom i s Norveškom organizira pregovore. U tekstu se ističe "nužnost neprestanog i provjerljivog zalaganja koje će posijati sjeme nove kulture mira".

"Gotovo jedinstven povijesni trenutak"

"S nadom gledamo na proces koji počinje danas. Bez sumnje je riječ o važnom koraku na putu uspostave mira u Kolumbiji", poručile su zemlje pokrovitelji pregovora (Venezuela, Norveška i Kuba) u izjavi koju je pročitao norveški izaslanik.

Kolumbijski povjerenik za mir Danilo Rueda ocijenio je da je ovo za Kolumbiju "gotovo jedinstven povijesni trenutak" zahvaljujući kojemu ćemo "ostvariti naš cilj" i "prevladati dinamiku smrti", rekao je.

Nastavak dijaloga službeno je najavljen 4. listopada u Caracasu.

ELN, koji su 1964. osnovali sindikalisti te studenti simpatizeri Ernesta Che Guevare i kubanske revolucije, danas je posljednja gerila aktivna u Kolumbiji otkako su Kolumbijske revolucionarne oružane snage (FARC) 2016. potpisale s vladom mirovni ugovor.

Gustavo Petro, i sam bivši pripadnik gerile, zauzima se za "posvemašnji mir" kojim bi se zaustavio svaki oblik nasilja u zemlji nakon više od 50 godina unutarnjeg rata.

Predsjednik je izrazio spremnost na pregovore ne samo s ELN-om, nego i s disidentima bivšeg FARC-a (marksisti) koji ne priznaju mirovni ugovor iz 2016. i s bandama krijumčara droge o njihovoj predaji pravosuđu.

ELN koji je u velikom broju prisutan na venezuelskoj granici, vojno je slabiji od raspuštenog FARC-a, ali je njegova društvena baza, koju čine pripadnici paravojska, šira i šarolikija, misle stručnjaci.