INDEX je nedavno pisao o četvero hrvatskih diplomata u Bruxellesu koji su zaduženi za istraživanje svemira, zahvaljujući čemu smo doznali da je za hrvatski svemirski program primarno zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

>> Hrvatska u EU ima 4 osobe u timu za svemir, a nemaju veze s astronomijom

Zato smo se Ministarstvu na čijem je čelu Blaženka Divjak obratili s upitom o konkretnim programima i institucijama s kojima Hrvatska surađuje u vezi svojih svemirskih ambicija.

Ulazak u UN-ov odbor za svemir

Toga i nije tako malo. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) je putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova iniciralo ulazak RH u UN COPUOS (Odbor za mirne koristi svemira). Pokrenuta je procedura i Hrvatska postaje članica na prvoj plenarnoj sjednici u lipnju 2020. Ministarstvo je imenovalo osobe koje prate rad dva pododbora koji djeluju pod UN COPUOS, pravni i znanstveno-tehnički.

Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ubrzano priključenje Europskoj svemirskoj agenciji (ESA). Ministarstvo je za ovaj ugovor osiguralo i značajna sredstva za period od 5 godina, a prvi nacionalni poziv bit će otvoren u prvoj polovini 2020.

Promocija aktivnosti vezanih uz svemir

Također, Ministarstvo je 2019. potpisalo i ugovor o suradnji s ESA Business Incubation Centre Graz te osiguralo sredstva za startup kompanije u ovom segmentu.

Tu su i mjere za poticanje prijava na projekte programa Obzor 2020 te aktivnosti u području poticanja i promocije aktivnosti vezanih uz svemir i korištenje tehnologija razvijenih za svemir koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo svojim znanstvenicima i kompanijama kako bi se što aktivnije potakli različiti oblici znanstveno-gospodarske suradnje.

I, kako sve to napreduje?

Inkubator za startup kompanije u Grazu

MZO je tijekom 2019. potpisalo Sporazum o suradnji s ESA BIC Austria, čime je osiguralo osnovu za potpisivanje ugovora o potpori inovativnih startupova vezanih uz svemirske tehnologije koje će se odabirati prema uvriježenim kriterijima ESA-e. U sklopu standardnih procedura ESA BIC-ova, startupovi će primiti poslovnu i tehničku podršku, zajedno s financijskom potporom za razvoj prototipa i zaštitu intelektualnog vlasništva, tako da sve što je stvoreno tijekom inkubacije ostaje u Republici Hrvatskoj.

Projekti će se prijavljivati na javno otvorene pozive za koje će biti potrebno dostaviti plan aktivnosti koje će se razvijati za vrijeme inkubacije i poslovni plan u kojem će biti potrebno validirati tehnološku povezanost sa svemirskim tehnologijama i tržišni potencijal proizvoda. 

Odabrani projekti bit će pozvani da prezentiraju pred komisijom sastavljenom od predstavnika MZO-a, ESA-e i poduzetničke potporne institucije. Uredski smještaj, kao i poslovnu i tehničku potporu pružat će najkvalitetnije poduzetničke potporne institucije koje će surađivati s mrežom ESA BIC-ova.

Poticanje znanstveno-istraživačkog rada

Ulazak Hrvatske u UN-ov odbor COPUOS je u proceduri, čiji se završetak očekuje u lipnju ove godine. “Jednako kao i u drugim međunarodnim organizacijama, smatramo da RH treba biti uključen i pratiti tijek razvoja cjelokupne međunarodne regulative kao što je uspostava sustava kontrole prometa u niskoj Zemljinoj orbiti i slično”, kažu iz MZO-a.

Europski svemirski program i Europska svemirska agencija (ESA) - koja nije direktno dio EU, već međudržavna organizacija svojih 30 država članica - zajednički surađuju u velikoj mjeri. To su dvije organizacije s potpuno različitim ciljem i zadaćama pa tako i u segmentu svemira. Hrvatska sada postaje članicom ESA-e.

“MZO kao resorno ministarstvo potiče aktivnosti koji se tiče ESA i EU na različite načine, primjerice donošenjem mjera kojima potičemo sve domaće znanstveno-istraživačke snage da se što više uključe u prijave na EU projekte iz programa Horizon2020 / Horizon Europe, iskoriste sve mogućnosti EU GSA (buduće EUSPA) agencije, EU REA, EU Satcen, DEA i drugih agencija EU”, nabrajaju iz ministarstva.

Hrvatske kompanije rade elemente programa za ESA-u i NASA-u

“Hrvatska je do sada aktivna u oba segmenta aktivnosti vezanih za svemir, gdje niz visokotehnoloških kompanija radi pojedine elemente nužne u programima pojedinih agencija u Europi ESA ili za američku NASA-u. To su kompanije uglavnom povezane s razvojem sustava stanica za prijem podataka, informatičkih sustava spuštanja podataka sa satelita, izradi senzora, robotici, analitici geografski referenciranih podataka. Potencijali naših instituta i kompanija značajno su veći od do sada uspostavljanih znanstveno-istraživačkih i industrijskih ugovora. Značajan porast očekujemo u segmentima umjetne inteligencije, kompozitnih materijala, medicini, kvantnim tehnologijama, laserskim sustavima, internetu stvari i drugima”, poručili su iz MZO-a.

Što je najvažnije za hrvatsku svemirsku politiku?

Što Ministarstvo znanosti smatra najvažnijim kada je riječ o hrvatskoj svemirskoj politici, pitali smo za kraj.

“MZO smatra najvažnijim omogućiti ravnopravno sudjelovanje hrvatskih visokotehnoloških tvrtki i vezana znanstvena istraživanja u svemirskim inicijativama. MZO također želi hrvatskoj javnosti objasniti sustav međunarodnih agencija i tijela koje se bave pitanjima svemira, a koja nude mogućnosti, kako za priključenje u znanstveno-tehnološke projekte, tako i za gospodarstvo. Uz to, MZO potiče mlade znanstvenike, doktorande, postdoktorande tehničkih fakulteta da započnu aktivno pratiti smjerove razvoja, potrebe sustava u Europi te prepoznaju nišu gdje će svoje kompetencije usavršiti na najadekvatniji način”, glasi odgovor Ministarstva.

Planova o tome da se pošalje prvog Hrvata u svemir zasad nema.