TREND poboljšavanja kvalitete kredita nastavio se i u ovoj godini te je udio loših kredita krajem rujna pao na 6,03 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

To je najniži udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima banaka od sredine 2016. godine, odnosno od 30. lipnja 2016., otkako središnja banka iskazuje podatke o lošim kreditima prema novoj metodologiji. 

Naime, od 30. lipnja 2019. za potrebe supervizije prestala se pratiti raščlamba kvalitete kredita po nacionalnoj metodologiji, a umjesto toga primjenjuje se metodologija koju upotrebljava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i koja je zajednička za cijelu Europsku uniju. Izmijenjena metodologija zasniva se na podacima iz sustava kojim je obuhvaćeno financijsko izvješćivanje kreditnih institucija (engl. FINREP - Financial Reporting Framework), ističu iz središnje banke u pojašnjenjima promjena u objavi podataka o kvaliteti kredita.

Nova tablica HNB-a

Tako nova tablica HNB-a sadržava tromjesečnu seriju podataka o kvaliteti kreditne izloženosti počevši od 30. lipnja 2016., otkako su kreditne institucije u Hrvatskoj obvezne dostavljati nekonsolidirane izvještaje u sklopu FINREP-a.

Raniji su podaci o kvaliteti kredita sadržavali tromjesečne serije podataka od 2008. odnosno od 2010. godine, a temeljile su se na metodologiji praćenja kvalitete kredita zasnovanoj na klasifikaciji izloženosti u rizične skupine. 

Sada su izvor podataka FINREP izvještaji, a iz HNB-a kao ključne suštinske promjene navode prošireni obuhvat kredita za depozite i predujmove, uključivanje podataka o nerezidentima u pripadajuće sektore te iskazivanje iznosa s obračunatim kamatama.

Najveći udio loših kredita 2016.

Podaci središnje banke, koji se prema novoj metodologiji iskazuju od 30. lipnja 2016. godine, pokazuju da je tada zabilježen najveći udio loših kredita, 13,21 posto, a da on od tada gotovo neprestano pada na tromjesečnoj razini. Iznimka su jedino 31. ožujka 2017. godine i 31. ožujka 2018. godine, kada je bio zabilježen blagi rast udjela loših kredita u odnosu na tromjesečje prije. 

Po podacima središnje banke, krajem rujna ove godine banke su imale plasiranih ukupno 348,61 milijardu kuna kredita, od čega je u kategoriji neprihodujućih kredita bio iznos nešto veći od 21 milijardu kuna, čime je udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima iznosio 6,03 posto.  

Tako je nastavljen pad udjela loših kredita te je krajem rujna taj udio bio za 1,22 postotna boda niži nego krajem lipnja ove godine, a u odnosu na kraj prošle godine pao je za 1,53 postotna boda. 

Najlošije u građevinarstvu

Podaci središnje banke pokazuju da je u sektoru nefinancijskih društava krajem rujna ove godine udio loših kredita bio 15,48 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 3,33 postotna boda, a u odnosu na kraj 2018. godine smanjenje za 4,95 postotnih bodova. 

Pokazatelj udjela loših kredita, promatrano prema vodećim djelatnostima, daleko je najlošiji u građevinarstvu i krajem rujna ove godine udio loših kredita u toj djelatnosti je iznosio 29,66 posto.

Iznadprosječan udio loših kredita kod nefinancijskih društava ima i prerađivačka industrija u kojoj je krajem rujna iznosio 19,74 posto. 

U sektoru nefinancijskih društava udio loših kredita najmanji je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 8,61 posto.

Kućanstva - udio loših kredita 6,14 posto

U sektoru stanovništva udio loših kredita smanjio se sa 6,46 posto krajem lipnja na 6,14 posto krajem rujna ove godine. 

Naime, od ukupno 128,06 milijardi kuna kredita plasiranih stanovništvu, u kategoriji neprihodujućih kredita je iznos od oko 7,87 milijardi kuna. 

Podaci središnje banke pokazuju poboljšanje kvalitete dviju najvažnijih vrsta kredita stanovništvu - stambenih i gotovinskih nenamjenskih. Tako je kod stambenih kredita udio loših kredita krajem rujna ove godine iznosio 4,51 posto, a kod gotovinskih nenamjenskih kredita 5,30 posto, što je u odnosu na kraj lipnja smanjenje za 0,23 odnosno za 0,11 postotnih bodova. 

Banke u prva tri tromjesečja prodale 3,71 milijardu kuna potraživanja

Blago se pogoršanje, pak, bilježi kod prekoračenja po transakcijskim računima, s 5,82 posto krajem lipnja na 5,85 posto krajem rujna ove godine. 

Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaje potraživanja. Najnoviji podaci HNB-a tako pokazuju da su banke u prva tri tromjesečja ove godine prodale ukupno 3,71 milijardu kuna potraživanja, od čega najveći dio, 3,2 milijarde kuna, u trećem tromjesečju.