''FRANCUZI ne žele mrvice, oni žele cijeli kruh'', rekao je Benjamin Cauchy, glasnogovornik dijela prosvjednika koje francuski RTL naziva ''umjerenim Žutim prslucima''. Izjavio je to nakon što je prošle srijede francuski predsjednik Emmanuel Macron povukao prijedlog povećanja cijena poreza na gorivo za sljedeću godinu, javlja France24.com.

>> Francuski prosvjedi šire se Europom, pogledajte dramatične snimke

Tako je i ove subote diljem Francuske oko 125,000 ljudi nastavilo s prosvjedima koji su prije četiri tjedna počeli kao protivljenje novom porastu cijene goriva u ovoj zemlji gdje je cijena dizela u prošloj godini već bila porasla za 23 posto. Najavljena mjera, dio dugoročne strategije predsjednika Emmanuela Macrona za prelazak na obnovljive izvore energije, tako je povučena iz proračuna za sljedeću godinu. 

Nevjerojatne scene na ulicama Pariza

Danas su ulice Pariza, ali i niza drugih francuskih gradova, izgledale kao ratna zona. Gorjeli su automobili, a dio nasilnih prosvjednika je razbijao trgovine.

Oko 125,000 prosvjednika bilo je na ulicama, a privedeno je 1385 osoba. Ozlijeđeno je 118 prosvjednika i 17 policajaca. Francuski ministar unutarnjih poslova rekao je da očekuje da će broj privedenih još rasti.

Samo u Parizu bilo je 8000 policajaca s 12 oklopnih vozila, a u cijeloj Francuskoj su vlasti na ulice poslale gotovo 90.000 policajaca. U centru Pariza bilo je oko 8000 prosvjednika.

Policija je danas u Parizu koristila i 12 oklopnih vozila, a prosvjednike je rastjerivala suzavcem. U jednom trenutku policija je koristila i gumene metke, a policajci na konjima nasrnuli su na prosvjednike.

Detaljnije o današnjim prosvjedima u Parizu pročitajte ovdje.

Prosvjed se prelio i na Belgiju

Osim što su Francuzi nastavili s prosvjedima na ulicama francuskih gradova, oni su se prelili i na susjednu Belgiju. Tako je danas stotinjak osoba uhićeno nakon sukoba tamošnjih Žutih prsluka i policije u Bruxellesu. Policija je prosvjednike rastjerala suzavcem i vodenim topovima. 

Oko 500 prosvjednika marširalo je prema europskim institucijama gdje ih je dočekao policijski kordon, prenosi Belga. Manja skupina uspjela je probiti barikadu, bacajući boce i metalne šipke na policajce koji su uzvratili suzavcem.

Od prosvjeda protiv povećanja goriva do bunta protiv Macronovih politika

Inicijativa započeta pozivom vozača kamiona krajem studenog na prosvjede prerasla je u sveopći građanski bunt protiv poteza predsjednika Emmanuela Macrona kojeg optužuju da je okrenuo glavu pred problemom niza građana uslijed rasta životnih troškova. 

U početku, prosvjedima su se pridružili građani različite dobi i zanimanja koji dolaze iz svih dijelova Francuske, no, slažu se svi analitičari, ponajviše iz ruralnih dijelova Francuske. Neovisno o tome jesu li pripadnici radničke ili srednje klase, svi oni koje su pogodila povećanja cijena goriva dio su pokreta, piše BBC. 

No čini se da je povećanje cijene goriva tek povod koji je razbuktao rastuće nezadovoljstvo u Francuskoj. Kako piše The New York Times, na vidjelo su izašli problemi koji Francusku muče već godinama: prosječna plaću od 1700 eura, činjenica da najbogatijih 20 posto zarađuje pet puta više od 20 posto najsiromašnijih, ekonomska stagnacija ili niski rast, stopa nezaposlenosti od 9,1 posto te visoke porezi koji financiraju jedan od najvelikodušnijih socijalnih sustava na svijetu.

“Mi ne živimo, mi preživljavamo”

Čistačica Natacha Perchat iz Reimsa za BBC je rekla kako vladini potezi oštro pogađaju obične ljude. 

''Moj suprug radi za prijevozničku tvrtku. Mi nismo dobrostojeći. Na početku mjeseca, mi smo već u minusu'', kazala je Perchat. ''Mi ne živimo, mi preživljavamo. To je skandalozno'', dodala je.

"Mi nismo lutke, nego građani"

Slične primjedbe ima i 45-godišnja Delphine Notelet iz Honfleura u Normandiji koja je za magazin Marianne ispričala kako zarađuje 1200 eura mjesečno kao njegovateljica starijih osoba. Nakon što plati račune, ostane joj 50 eura tjedno.

''Emmanuel Macron nas nije želio slušati. Mi mu sad pokazujemo da nismo lutke koje je progutala lavina poreza, nego građani'', rekla je Notelet.

Lista od 40 zahtjeva - od smanjenja poreza do rješavanja pitanja beskućnika

Prošlog tjedna prosvjednici, koji su se samoinicijativno organizirali, objavili su listu 40 zahtjeva. Pokret je imenovao osam ''nacionalnih koordinatora'' odgovornih za prezentiranje zahtjeva vladajućima, a parlamentarnim zastupnicima poslani su zahtjevi koji se protežu od rješavanja pitanja beskućnika, univerzalnog sustava socijalne zaštite, zaustavljanja ukidanja javnih usluga kao što su željezničke linije, pošte, škole i vrtići do smanjenja plaća zastupnika.

Osim toga, valu prosvjeda priključili su se i srednjoškolci koji traže ostavku nadležne ministrice, a poljoprivredni sindikati također najavljuju štrajkove i prosvjede. 

Facebookov novi algoritam kao faktor širenja grupa nezadovoljstva

Tako se prosvjed koji je krenuo od organiziranja na Facebooku prelio i na organizacijske strukture poput sindikata. Društvene mreže, posebice Facebook, glavni su alat pomoću kojeg se pokret proširio. Prema informacijama televizije BFM TV, dvije Facebook grupe - La France en colère (Ljutita Francuska), Gilet Jaune (Žuti prsluci) - imale su najviše interakcija ove srijede kad je povučen prijedlog poskupljenja goriva. Korisnici diljem Francuske objavljivali su memove, fotografije i tekstove u kojima su izražavali svoju ljutnju potezima vlade.

Iako su spomenute grupe imale najviše aktivnosti tijekom ovog tjedna, takozvane ''grupe ljutnje'' pojavljuju se na Facebooku još od siječnja te obuhvaćaju sve dijelove Francuske. Njihovo širenje i popularnost koincidirali su s promjenama u Facebookovim algoritmima koji favoriziraju sadržaj grupa nad sadržajem medija pa se uspješnost mobilizacije dijelom objašnjava i ovim faktorom. No neki prosvjednici smatraju kako je upravo Facebook odgovoran za širenje ekstremističkih ideja, teorija zavjere i lažnih vijesti.

''Umjereni Žuti prsluci'' pozvali na prosvjede izvan Pariza

No kako su prosvjedi rasli, dolazi i do raslojavanja među prosvjednicima. Francuski RTL piše kako su ''umjereni Žuti prsluci'' pozvali na nedolazak na prosvjede u subotu u Parizu. 

Pozvali su prosvjednike da ne idu u Pariz, gdje smatraju da je riječ o ''političkom teatru'' i ''zamci'', nego da prosvjeduju u ostatku zemlje, piše 20minutes.fr.

78 posto Francuza i dalje podržava Žute prsluke

I premda je riječ o najvećim nemirima u posljednjih pedeset godina, u kojima je do sada smrtno stradalo već četvero ljudi, a stotine su ozlijeđene, ankete pokazuju kako francuski građani velikim dijelom podržavaju prosvjede.

Nakon što je ove srijede Macron povukao prijedlog za povećanje poreza na gorivo, anketa koju je napravio francuski list Le Figaro pokazala je kako 78 posto građana vjeruje kako se Žuti prsluci bore za javni interes Francuske. Ipak, skoro pola anketiranih, oko 47 posto, kaže da su prosvjedi nasilni, a 59 posto ih priznaje kako su zabrinuti zbog samog pokreta. S druge strane, Macronova popularnost pala je na mizernih 23 posto.

''Svi prosvjedi postanu pomalo nasilni'', rekao je za BBC vozač kamiona Freddie Beauvais koji živi u sjevernoj Francuskoj. Dodao je i kako nevolje izazivaju oni koje društvo najviše marginalizira.

"Oni danas žive od socijalne pomoći, krijumčarenja i krađe. I to je način na koji iskazuju ljutnju prema sustavu'', rekao je Beauvais.

Hoće li ekstremna desnica profitirati na valu nemira u Francuskoj?

No nije samo nasilje ono što zabrinjava Francuze, ali i promatrače izvan Francuske. Komentatorica Guardiana Natalie Nougayrède piše kako Macronova kriza predstavlja opasnost za cijelu Europu te da ekstremne sile u Europi zadovoljno trljaju ruke - od tvrdolinijskih brexitaša s lijevog i desnog spektra preko talijanskog radikalnog desničara Mattea Salvinija do Putinovih propagandnih medija.

''Oni napreduju ako su liberalne demokracije na prekretnici i u kaotičnom stanju. Nagrada koju ekstremisti traže je političko preuzimanje Europe na sljedećim izborima za Europski parlament. Događaji u Francuskoj su prijeteći i njihovo značenje se prelijeva preko granica te zemlje'', piše Natalie Nougayrède te upozorava kako scene viđene proteklih tjedana, premda mnoge podsjećaju na svibanj 1968. godine, više veze imaju sa 6. veljače 1934. godine, kad su se francuski ekstremni desničari sukobili s policijom što je rezultiralo s 15 mrtvih.

Neki od predstavnika Žutih prsluka zagovaraju vojnu vladu

Jedan od glasnogovornika Žutih prsluka je i Christophe Chalençon, kovač iz južne regije Vaucluse. Otvoreno govori protiv muslimana te zagovara vojnu vladu.

''Jer mi trebamo pravog zapovjednika, generala čvrste ruke'', rekao je Chalençon.

Sličnu skepsu kao i Guardianova komentatorica iskazao je i Daniel Cohn-Bendit, bivši europarlamentarac i nekadašnji vođa studentskog pokreta 1968., ujedno i Macronov prijatelj. Za Euronews je rekao kako takve društvene krize, jednako kao i ona tridesetih u Njemačkoj, nikad ne završe dobro. Dodao je kako su i tadašnji komunisti mislili da će se stvari preokrenuti u pravcu socijalizma, ali se to nije dogodilo.

''Nikad takve društvene krize ne naprave zaokret ulijevo. Uvijek su desne'', rekao je Cohn-Bendit.

Pokret čine ekstremisti i anarhisti, ali i oni umjereni

No jedna od glasnogovornica pokreta, 51-godišnja kompozitorica i hipnoterapeutkinja Jacline Mouraud, koja se smatra umjerenom strujom, za Figaro je kazala kako je pokret raznolik - njega čine i ekstremisti i anarhisti i umjereni te kao takav odražava stanje u Francuskoj.

''Svjedočimo tsunamiju. Val je još u zraku i trebamo pričekati da udari o tlo", rekla je Mouraud.

"Nemam ideje kako će ovo završiti"

Usporedila je pokret i sa psom koji se otkačio od uzice te se nada kako će umjereni prosvjednici otvoriti dijalog s vladom.

''Nemam ideje kako će ovo završiti. No sigurno je da, ako se ne organiziramo, nemamo budućnost. Sve što smo napravili bit će za ništa'', rekla je Mouraud za britanski Telegraph.