KALIFORNIJOM hara najgori požar u povijesti, guta cijela naselja, kuće filmskih zvijezda i čini se kao da ga ništa ne može zaustaviti. Poginulo je preko 40 osoba, a preko 200 ih se smatra nestalima.

Požari su česta pojava u Kaliforniji, a nerijetko se pretvore u one katastrofalnih razmjera. Zašto se to događa?

Razgovarali smo s klimatologom Krešom Pandžićem, savjetnikom ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i upitali ga zašto je Kalifornija često pod plamenom te čeka li Hrvatsku u budućnosti sličan scenarij.

Kalifornija ima visok indeks opasnosti od požara

"Kalifornija ima visok indeks opasnosti od požara koji se izračunava na temelju stanja atmosfere; prije svega na temelju temperature zraka, vlažnosti zraka, vrste vjetra, ali i stanja tla, tj. gorivog materijala", rekao je Krešo Pandžić.

"Mi u Hrvatskoj isto izračunavamo indeks opasnosti od požara i on je najveći tijekom ljeta, za vrijeme najvećih vrućina i dugotrajnih suša. Situacija je gora ako se tome pridruži vjetar koji pospješuje širenje požara", objasnio je klimatolog.

"U Kaliforniji postoje kišna i sušna razdoblja. Sušna razdoblja znaju biti dugotrajna. Koliko sam upoznat, tako je bilo i ove godine, Kaliforniju je pogodilo duže sušno razdoblje. Tako su se složili povoljni uvjeti za nastanak jakih požara: suho tlo, suha vegetacija i vjetar koji nosi suh zrak", dodao je Krešo Pandžić.

Čeka li Hrvatsku sličan scenarij?

"Klimatske promjene utječu na sve češću pojavu ovako ekstremnih uvjeta za nastanak požara. Na globalnoj skali, oni su sve češći i izraženiji", upozorio je klimatolog Pandžić.

"Kod nas u Hrvatskoj sve su češća sušnija razdoblja kada se gleda prosjek padalina u zadnjih dvadeset, trideset godina. Tako nas češće zadese sušna razdoblja i pojave toplinskih valova", rekao je klimatolog.

Problem je u buri

"Sa Stjenjaka (Rocky Mountains) u Kaliforniju stiže suh i jak vjetar. Vjetrovi koji su silazni, koji se spuštaju s planina, imaju karakter da su suhi. Tako je i s našom burom. Tijekom bure, zrak se spušta prema obali i zagrijava, a time i isparava te postaje suh", objasnio je.

"S globalnim zatopljenjem kod nas ljeta postaju sve suša i toplija. Ako se vratimo samo malo unazad, primijetit ćemo povezanost između pojava požara i sušnog razdoblja. Prošlo ljeto je bilo iznimka jer je bilo razmjerno vlažno, kada se gleda taj aspekt požara, jer je bilo dosta oborina u početnom dijelu godine. A godinu prije bilo je jako puno šumskih požara jer je cijela godina bila jako suha i klimatski topla", dodao je klimatolog Pandžić.

"U Splitu su primjerice požare pospješili i jaki vjetrovi, jaka bura. Bura je jedan mahovit vjetar s jakom turbulencijom, ali je istovremeno i suh te pojačava suhoću goreće mase, za razliku od juga koji je relativno vlažniji vjetar i ima druge karakteristike", zaključio je Krešo Pandžić.

Zašto je Kalifornija često pod plamenom?

Analize The New York Timesa i The Guardiana govore o istim uzrocima koje spominje i hrvatski klimatolog Pandžić. Spominju nekoliko osnovnih razloga zašto se na području Kalifornije često javljaju požari razorne snage.

Klima i klimatske promjene

Najveći problem je kalifornijska klima.

"Proces razvoja vatre je vrlo jednostavan. Potrebni su samo suho tlo, suho bilje i iskra", rekao je klimatolog Park Williams sa Sveučilišta Columbia University.

Kalifornija ima najviše padalina tijekom jeseni i zime. No, s porastom temperatura tijekom proljeća i ljeta, bilje se sve više suši. U ljeto je vegetacija toliko suha da bi mogla služiti za potpalu drva.

Ipak, za požare ovakvih razmjera, smatra klimatolog Williams, odgovorne su klimatske promjene: "Da temperature nisu prosječno za 2 do 3 stupnja više nego prije, i da nema globalnog zatopljenja, ne bi bilo ni ovako katastrofalnih požara."

Nepažnja ljudi

Ponekad požar nastaje prirodnim putem, recimo zbog udara munje, no požare u Kaliforniji najčešće uzrokuju nepažljivi ljudi, piše The New York Times. Vrlo je malo potrebno da krene požar - opušak cigarete, neugašena logorska vatra i slično.

"Ljudi su odgovorni za većinu velikih požara koji su harali južnom Kalifornijom", rekla je klimatologinja Nina S. Oakley s instituta Desert Research Institute.

No, požare ne uzrokuje samo nemar stanovnika Kalifornije, već i njihove odluke gdje žele živjeti. Sve više ljudi naseljava se u blizini šuma jer žele uživati u prirodi, a to znači da vatra lakše dospijeva do naseljenih područja.

"U Nevadi, primjerice, isto ima čestih požara. No, tamo ne stradaju naseljena područja", objasnila je Nina S. Oakley.

Prevelika kontrola požara

Uspješna sprječavanja širenja požara dovela su do požara većih razmjera.

"Uspješno se borimo s požarima već čitavo stoljeće. No, svaki uspjeh zapravo je budući neuspjeh jer prilikom gašenja ostaje puno osušenog bilja koje bi inače izgorjelo, a sada samo čeka na idući požar", objasnio je klimatolog Williams.

Santa Ana vjetrovi

"Svake jeseni Kalifornijom pušu vjetrovi Santa Ana. To su vrući i suhi vjetrovi koji su idealni za širenje požara, a uzrokuju 'jesenske' požare", smatra geolog Fengpeng Sun sa Sveučilišta University of Missouri-Kansas City.

U svome istraživanju Fengpeng Sun navodi kako su sezonski požari koji se pojavljuju od listopada pa do travnja opasniji i razorniji. Šire se tri puta brže od ljetnih požara i češće prelaze na naseljena područja.

Šume i travnjaci Kalifornije

Kalifornija je američka savezna država koja je prepuna vegetacije. Šume i travnjaci prekrivaju skoro trećinu njene površine. Kalifornija ima više šuma od bilo koje države u SAD-u, osim Aljaske, piše The Guardian. Stoga nije ni čudno da se u toj državi tako često javljaju požari.