ŠPILJA Lascaux u Dordogni, glasovita po svojim zidnim slikama starim najmanje 15.000 godina, koju su prije dvije godine napale gljivice, zbog nebrige je ugrožena više no ikad.

Na sreću, remek-djela magdalenijske umjetnosti u toj podzemnoj špilji zasad su pošteđena, kaže se u istraživanju koje je proveo časopis La Recherche u broju za travanj.

Špilja je otkrivena 1940., a 1963. je zatvorena za javnost kad su se na zidovima pojavile zelene alge, pa je dvjesto metara dalje uređena njezina replika koja je 1983. otvorila vrata posjetiteljima.

Neki znanstvenici misle da su gljivice posljedica radova na obnovi klimatizacijskog sustava u špilji koji su se izvodili 2000. i 2001. Radnici tada nisu nosili sterilne čizme i unijeli su gljivicu vrste Fusarium koja je uzročnik bolesti poljodjelskih kultura, a pojavila se na zidovima i na svodu. Drugi pak misle da je gljivica već bila prisutna u špilji, a počela se širiti zbog klimatskih promjena uzrokovanih radovima.

Laboratorij za očuvanje povijesnih spomenika (LRMH) u Champs-sur-Marneu (Seine-et-Marne) pronašao je lijek, ali se fungicid ubrzo razgradio pod utjecajem bakterije Pseudomonas florescens koja se veže uz gljivicu, pa su restauratori lijeku morali dodati antibiotik, polimeksin.

"Takozvano konačno rješenje ne bi bilo ni dobro, misli direktorica Laboratorija Isabelle Pallot-Frossart. Treba ponovno uspostaviti ravnotežu prirodnih uvjeta."

Lascaux je, unatoč slavi, malo poznat i nema podataka o sastavu tla prije 2001. Također je nemoguće utvrditi krivca za ovakvo stanje, jer špiljom upravljaju četiri organizacije (Povijesni spomenici Akvitanije, Područna služba za arhitekturu i baštinu Dordogne, LRMH i Sveučilište Bordeaux-I).