Zašto mnogi na autocestama voze lijevom trakom? "Radije ću platiti kaznu 260 eura"
SVE VIŠE vozača na hrvatskim autocestama, posebice na dionici A3, izbjegava voziti desnom trakom zbog njezina lošeg stanja. Kolnik je na nekim mjestima toliko oštećen da vozači radije koriste lijevu, pretjecajnu traku za redovnu vožnju, unatoč riziku od kazne. Na taj problem upozorio je jedan čitatelj N1 Televizije, a njegove su navode potvrdili i drugi vozači.
"Amortizeri vrište, radije platim kaznu"
Čitatelj koji redovito putuje autocestom A3 navodi kako je desna traka na nekim dijelovima, pogotovo nakon Novske te od Nove Gradiške do Slavonskog Broda, "godinama loša, izrovana i opasna za vožnju ne samo najvećom dozvoljenom brzinom, nego i manjim brzinama". "Desna je traka katastrofalna. Ondje ne mogu voziti brže od 60 ili 70 kilometara na sat ako želim sačuvati i automobil i sebe", ističe.
Zbog toga je, kako kaže, prisiljen voziti lijevom trakom, koja je inače namijenjena samo za pretjecanje. "Ako nema gužve, na nekim dionicama A3 od Novske prema Slavonskom Brodu ponekad vozim i po desetak kilometara lijevom trakom. Znam da to nije po propisima i ne radim to iz obijesti, ali u desnoj traci mi amortizeri vrište od trešnje. Radije ću platiti kaznu nego popravljati automobil. Pitam se zašto plaćam punu cestarinu ako dobar dio puta moram voziti 60 na sat, kao da sam u naselju", objašnjava vozač.
Vožnja lijevom trakom kažnjava se s 260 eura
Hrvatske autoceste uglavnom imaju dvije prometne trake u svakom smjeru. Desna služi za redovnu vožnju, a lijeva isključivo za pretjecanje. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozila se moraju kretati desnom trakom, osim prilikom pretjecanja, nakon kojeg su se dužna vratiti u desnu traku. Za neopravdanu vožnju lijevom trakom propisana je novčana kazna od 260 eura.
Problem nije prisutan samo na autocesti A3. Vozači navode slična iskustva i s dionica autocesta A1 i A6, osobito od Karlovca prema Zagrebu, te na A4 iza Svete Helene u smjeru Varaždina.
"Automobil podrhtava čak i kada smanjim brzinu ispod 100 kilometara na sat. To nije opasno samo za vozilo, nego i za sigurnost prometa. Jasno mi je da je to od kamiona koji voze desnom trakom, ali zar nitko to ne može popraviti? Autoceste bi trebale omogućiti bržu i sigurniju vožnju", pita se vozač koji često putuje između Zagreba i Varaždina.
HAC: Svjesni smo problema, planira se sanacija
U Hrvatskim autocestama (HAC) potvrdili su da su upoznati s problemom oštećenog kolnika.
"Na starijim i prometno opterećenijim dionicama, osobito u desnoj prometnoj traci kojom se pretežno odvija teretni promet, mogu se pojaviti kolotrazi, neravnine, oštećenja habajućeg sloja i lokalne deformacije kolničke konstrukcije", navode iz HAC-a.
Objašnjavaju kako su takva oštećenja najčešće posljedica kombinacije prometnog opterećenja, velikog udjela teških vozila, starosti kolnika, prijašnjih zahvata održavanja, klimatskih utjecaja poput smrzavanja i odmrzavanja te stanja podloge.
Iz HAC-a poručuju kako se gotovo 80 posto sredstava za izvanredno održavanje godišnje ulaže upravo u sanaciju kolnika te najavljuju popravke na spomenutim dionicama. "Tijekom naredne tri godine planiramo sanaciju dodatnih približno 100 kilometara kolnika na A3, što uključuje i zone koje spominje vaš čitatelj, te dodatnih približno 50 kilometara kolnika na A6, na oba pravca autoceste", rekli su.
Detaljan plan sanacije po dionicama
Na autocesti A3 uskoro počinje sanacija 24 kilometra kolnika na lijevoj strani, od čvora Lužani do čvora Nova Gradiška u smjeru Zagreba. U četvrtom tromjesečju ove godine planira se javna nabava za sanaciju 30 kilometara kolnika od Slavonskog Broda prema Lipovcu, procijenjene vrijednosti 15,6 milijuna eura.
Na zapadnom dijelu A3 već je započela sanacija gotovo 30 kilometara trase od graničnog prijelaza Bregana do čvora Jankomir u oba smjera, a u sklopu izgradnje treće trake između čvorova Jankomir i Lučko sanirat će se i postojeći kolnik.
Na autocesti A6 Bosiljevo - Rijeka završavaju se radovi sanacije oba kolnika od Kikovice do Orehovice, u duljini od 9,5 kilometara u svakom smjeru. Planira se i sanacija prioritetnih dijelova na dionicama Ravna Gora - Oštrovica u oba smjera.
Na autocesti A4 Zagreb - Goričan ugovorena je i započela sanacija kolnika na nekoliko dionica: od 37. do 39. kilometra u oba smjera, od 45. do 56. kilometra na lijevoj strani te od 47. do 56. kilometra na desnoj strani.
Na autocesti A1 Zagreb - Karlovac planira se projekt rekonstrukcije i dogradnje dionice na tri prometna traka, u sklopu kojeg će biti obnovljen i postojeći kolnik.
Zašto oštećenja nisu posvuda ista?
Na pitanje zašto oštećenja u desnoj traci nisu jednaka duž svih autocesta ako je glavni uzrok teretni promet, iz HAC-a odgovaraju da pojava kolotraga i neravnina ne ovisi samo o kamionima.
"Na stanje kolnika utječu i starost kolničke konstrukcije, intenzitet i struktura prometa, geometrija trase, uzdužni nagibi, stanje podloge, odvodnja, klimatski utjecaji, raniji zahvati održavanja te faza životnog vijeka asfaltnog zastora. Zato se oštećenja ne pojavljuju jednako i istodobno na svim dijelovima desnih prometnih traka, iako su one izložene teretnom prometu", zaključuju u HAC-u.