SVE SU GLASNIJE ideje kako bi trebalo mijenjati zakon s ciljem povećanja maksimalne dozvoljene brzine.

Stariji vozači prisjetit će se kako je na našim autocestama maksimalna dozvoljena brzina bila 120 km/h, a onda je prije dva desetljeća povećana na 130 km/h. Mnogi se pitaju je li sad vrijeme da se na pojedinim dionicama maksimalna dozvoljena brzina dodatno podigne na 150 km/h. 

Češka postaje prva zemlja Europske unije koja testira povećanje ograničenja brzine na autocestama na 150 km/h. Novi sustav omogućit će povećanje brzine na 150 km/h isključivo pri povoljnim vremenskim uvjetima i uz dobar protok prometa, i to samo na dionici od 50 kilometara između Tábora i České Budějovice.

Italija već neko vrijeme razmišlja o povećanju maksimalne dozvoljene brzine. Italija ima oko 7000 km autocesta, od čega 2000 km s tri i više traka. Ministar prometa Matteo Salvini je još 2023. godine najavio da bi se na pojedinim dionicama autoceste maksimalna dozvoljena brzina mogla povećati na 150 km/h. U pitanju su rute koje se smatraju sigurnima, dok ekološki aspekt i mogućnosti štednje očito nisu u fokusu. 

Za povećanje brzine

Iako je brzina jedan od glavnih uzroka teških prometnih nesreća, pojedine države ipak razmišljaju o podizanju maksimalne dozvoljene brzine. Brojni su razlozi, od onih da su automobili danas sigurniji, pa do praktičnih blagodati povećanja brzine. 

Upravo tako, zaustavni put automobila posljednjih se godina osjetno smanjio, sve više automobila ima pametni adaptivni tempomat koji omogućuje pravilno držanje razmaka, i tako unedogled. Potrošnja goriva je veća, a s time bi i prodaja goriva bila još bolja, što je dodatni plus za državu. 

Međutim, glavna korist bila bi povećanje protoka prometa. 

Za smanjenje brzine

I dok su po pitanju sigurnosti mišljenja podijeljena, svi će se složiti kako manja brzina znači i manju potrošnju goriva. To posebno postaje aktualno u periodima poskupljenja energenata kada nas se obasipa brojnim savjetima za smanjivanje potrošnje goriva. 

Posljednjih godina sve češće su inicijative da se ograniči maksimalna dozvoljena brzina, posebno na svim autocestama u Njemačkoj. Tako je još 2021. godine anketa javnog servisa ARD-a pokazala da 60 posto ispitanika podržava ograničenje brzine na mreži njemačkih autocesta kako bi se smanjila emisija štetnih plinova i očuvala klima.

Isto su razmišljali i Francuzi, odnosno francuska vlada koja je još 2020. godine željela smanjiti maksimalnu dozvoljenu brzinu na 110 km/h. U istom smjeru razmišljaju i Nizozemska i Austrija gdje je na pojedinim dionicama brzina smanjena na 100 km/h. 

Fizika kaže da otpor zraka raste kvadratno s brzinom, a praksa pokazuje da potrošnja goriva s porastom brzine doista drastično raste. Njemački autoklub (ADAC) izračunao je da automobili srednje klase pri vožnji od 160 km/h troše do dvije trećine više goriva nego pri 100 km/h.