Najsjajniji egzoplanet ikada pronađen u našoj galaksiji, LTT-9779b, ima oblake od stakla i titanija te je toliko sjajan da nalikuje nekom ogromnom ogledalu u svemiru. Sjajniji je i od blistave Venere koja reflektira oko tri četvrtine svjetlosti koja padne na nju. No to nije sve, ovaj egzoplanet, udaljen od nas 263 svjetlosne godine, pakleno je vruć, s temperaturama koje dosežu 1827 stupnjeva Celzijusa. To je najtoplija temperatura ikada viđena na egzoplanetu ove vrste.
"Zamislite svijet koji gori blizu svoje zvijezde, s teškim oblacima metala iz kojih pada kiša titanija", rekao je astronom James Jenkins sa Sveučilišta Diego Portales u Čileu. Znanstvenici su do ovog otkrića došli koristeći se satelitom ExOPlanet (Cheops) Europske svemirske agencije.
Iznimno visok albedo
Kako LTT-9779b kruži oko zvijezde, mijenja se količina svjetlosti koju emitira sustav. Kada je planet ispred zvijezde, njena svjetlost slabi. No, ona slabi i kada je planet iza zvijezde. To je zato što, gdje god da se nalazi, svjetlost egzoplaneta dodaje ukupnoj svjetlosti koju emitira sustav.
Astronomi su putem ovih informacija odredili koliko svjetla emitira egzoplanet, odnosno njegov albedo. Albedo je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, odnosno ukazuje na omjer odražene svjetlosti prema onoj koja je pala na tijelo. Primjerice, albedo Zemlje iznosi 0.3 (odbija 30 posto Sunčeve svjetlosti), Venere 0.75, a ovog čudnog egzoplaneta čak 0.8.
Međutim, atmosfera LTT-9779b je čudna. Na ovakvim paklenim temperaturama bi trebala proključati i ispariti. No s obzirom na to da je još uvijek tu, izgleda da je prezasićena metalima i staklom. "Da biste zaparili kupaonicu, možete ili ohladiti zrak dok se para ne kondenzira ili možete puštati vruću vodu dok se ne formiraju oblaci jer je zrak toliko zasićen da ne može držati paru", rekao je astronom Vivien Parmentier sa Zvjezdarnice Côte d'Azur u Francuskoj.
"Slično tome, na LTT-9779b se mogu formirati oblaci metala unatoč tome što je toliko vruće jer je atmosfera prezasićena silikatnim i metalnim parama", dodao je astronom, a prenosi Science Alert.
Planet koji ne bi trebao postojati
Astronomi također navode da ovaj egzoplanet, prema modelima, ne bi trebao postojati. Naime, ima 4.7 puta veći radijus i 29 puta veću masu od Zemlje, a napravi krug oko svoje zvijezde nalik Suncu za munjevitih 19 sati - što znači da se nalazi u zoni "Neptunske pustinje".
Takozvana Neptunska pustinja označava područje blizu zvijezde, gdje je orbita kraća od dva do četiri dana i gdje nema egzoplaneta veličine Neptuna. Naime, u ovoj je zoni prisutno jako zračenje s matične zvijezde; što znači da planeti ne mogu zadržati svoje plinovite atmosfere.
One obično ispare te ostaje samo stjenovita jezgra. Znanstvenici u ovoj zoni ne nailaze na planete veličine Neptuna (koji je oko 4 puta veći od Zemlje) te se zbog toga to područje naziva "Neptunskom pustinjom".
"Vjerujemo da oblaci metala pomažu planetu da preživi u vrućoj Neptunskoj pustinji. Oblaci reflektiraju svjetlost i sprječavaju da se planet previše zagrije i da atmosfera ispari. Dodatno, zbog visokog udjela metala, LTT-9779b ima tešku atmosferu koju nije tako lako ‘otpuhati’", objasnio je astrofizičar Sergio Hoyer iz Laboratorija za astrofiziku Marseille u Francuskoj.
Istraživanje naziva The extremely high albedo of LTT 9779 b revealed by CHEOPS objavljeno je u časopisu Astronomy & Astrophysics.