Ankete predviđale pobjedu SDP-a: Agencije ne vide katastrofu, nego tvrde da su "u sitno" pogriješile

Screenshot: HRT

PET PREDIZBORNIH istraživanja prognoziralo je pobjedu SDP-a, a na kraju je došlo do velikog poraza Milanovićeve stranke. Podsjetimo, prema anketi koju je za HRT provela agencija Hendal na 10 tisuća ispitanika, SDP i partneri trebali su osvojiti 61 mandat, a HDZ s partnerima 56 mandata. Treći je u njihovoj anketi bio MOST s 13 zastupnika, a Živi zid je dobio 6 mandata. IDS-u bi išla tri mandata te jedan HDSSB-u.

Svi su prognozirali pobjedu SDP-a, samo je bilo pitanje razlike

Promocija plus radila je telefonski istraživanje za RTL, prema njihovim rezultatima SDP je dobivao 62 zastupnika, HDZ 55, Most 12, Živi zid 3, Bandić 3, IDS 3 i HDSSB 2. Ipsos Puls za Novu TV proveo je terensko istraživanje na uzorku od 4200 ispitanika. Prema njihovim rezultatima je dobivao ima 55 mandata HDZ 53, MOST 12, Živi zid 8, Bandić 7, IDS 3, HDSSB 1, a  jedan mandat osvojilo je i Pametno.

Agencija 2x1 komunikacije koja je dosad prognozirala samo HDZ-ove pobjede, ovog puta također je objavila rezultate koji su iššli u korist SDP-a. Prema njima SDP je dobivao  59 mandata, HDZ 55, Most 13, Živi zid 6, IDS 3,  HDSSB 2,  BM 365 2 mandata. Tu je i istraživanje CRO Demoskop, koje objavljuje Promocija Plus, prema kojemu SDP-ova koalicija 34,5 posto potpore, a HDZ-ova 27,2 posto birača.

Nakon što su poznati rezultati izbora, procjenjuje se kako je do razlike došlo zbog puno neodlučnih  birača, a spominje se i niska izlaznost. 

Puhovski: Izlazna anketa je bila katastrofalna

Politički analitičar Žarko Puhovski kazao nam je kako smatra da nije tako velika greška načinjena u predizbornim anketama, već smatra da su izlazne ankete bile katastrofalne.

"To je presedan u Europu da bude tava greška u izlaznim anketama jer su obično rezultati točni na jednu decimalu.", kazao nam je. Kada smo mu rekli da iz agencije smatraju da je rezultat odličan jer su od 140 mandata u samo 4 pogriješili, Puhovski ponavlja kako se radi o katastrofalnom rezultatu u odnosu na njemačke u austrijske izlazne ankete koje su točne u mandat.

Komentirajuću predizborne ankete koje su prednost dale SDP-u, kaže kako je tu "uvijek ista priča". "Kad se telefonski nekoga zove slučajnim odabirom, ne objasni s edobro ljudima pa onda oni misle - kad već znaju moj broj, onda sigurno znaju i druge stvari pa im neću reći svoj pravi stav. To se najčešće odnosi na desno orijentirane birače, pa dobijemo takve rezultate.", komentira Puhovski.

Promocija Plus: Problem je u graničnim mandatima

Iz Promocije Plus su nam rekli kako su oni zapravo upozoravali da je ovo moguće.

"Skrećemo pozornost na fenomen na koji smo ukazivali i tijekom provođenja istraživanja – veliki broj tzv. graničnih (rubnih) mandata. Očito je da je jučerašnja mala izlaznost značajno opredjelila te rubne mandate u smjeru organiziranije stranačke strukture te su se ti rubni mandati na klackalici manje izlaznosti prevagnuli na stranu HDZ-a i njegovih partnera", kažu iz Promocije plus dodajući kako su u izvještajima o istraživanjima ukazali na ovu pojavu većeg broja rubnih mandata.

"Naveli smo i ova tri važna razloga koja raspodjelu mandata mogu učiniti i drugačijom: visoki izborni prag, metoda obračuna glasova u mandate (D'Hondt), te dozvoljena standardna greška uzorka na 700 ispitanika", rekli su nam iz Promocije Plus.

Ipsos: Nije to predikcija rezultata nego podrška

Iz Ipsosa kažu kako predizborna istraživanja nisu predikcija rezultata već mjerenje podrške u trenutku ispitivanja.

"Važno je naglasiti da predizborna istraživanja nisu predikcija rezultata izbora, već mjerenje podrške birača pojedinim političkim opcijama u trenutku anketiranja", kažu iz Ipsosa. Zadnja objavljena istraživanja provodila su se uglavnom 2 tjedna prije izbora i iskazivala su prednost SDP-ovoj koaliciji od 2 mandata (u istraživanju Ipsosa) do 7 mandata ispred HDZ-a, napominju iz te agencije.

"U odnosu na stanje u vrijeme provođenja predizbornih istraživanja na rezultate izbora utječu zadnja 2 tjedna kampanje i mobilizacija svojih glasača da deklarativnu podršku zaista i izraze izlaskom na izbore. Da to nije tako, ne bi se radile kampanje, niti bi se stranke angažirale na mobilizaciji svojih glasača na dan izbora", objašnjavaju iz Ipsosa. U slučaju ovih parlamentarnih izbora imali smo vrlo nisku izlaznost pa je vjerojatno mobilizacija vlastitih glasača bila presudni faktor za konačni rezultat izbora, ističe se u odgovoru. 

"Glasači HDZ-a su u značajno većoj mjeri izašli na izbore nego što je to slučaj kod nekih drugih stranaka, prvenstveno SDP-a. Na svakim izborima niske izlaznosti mobilizacija i motivacija glasača ima presudan utjecaj na rezultate. Ipak, ne treba podcijeniti niti učinak zadnjih dana kampanje (nakon provođenja istraživanja) gdje su pojedine političke opcije dobile ili izgubile dio podrške", objašnjavaju iz Ipsosa.

Pogriješilo se za četiri mandata
 
Za razliku od predizbornih istraživanja koja ne mjere rezultate izbora, izlazne ankete bi trebale dati upravo to, no to se nije dogodilo.

"Iako je ove godine izlazna anketa bila nešto manje precizna nego na prethodnim izborima, i dalje je bila vrlo uspješna sa odstupanjem znatno manjim od prihvatljive statističke pogreške uzorka. Ukupno gledajući, prosječno odstupanje rezultata izlaznih anketa u odnosu na stvarne rezultate izbora kod stranaka koje su ušle u Sabor iznosilo je 0,6%, a od 140 mandata pogrešno su raspoređena 4. Precijenjena su 3 mandata SDP-ove koalicije i 1 mandat stranke Pametno, koja su pripala 2 HDZ-u te po 1 Mostu i Živom zidu", odgovorili su nam iz Ipsosa.

Bagić: Odstupanje izlaznih anketa i konačnih rezultata posve je uobičajeno

Izlazne ankete nisu pogriješile, odstupanje između rezultata izbornih anketa i konačnih rezultata nedjeljnih prijevremenih parlamentarnih izbora posve je uobičajeno, slično odstupanju na izborima prošle te 2011. godine, ocijenio je profesor Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Dojam da su ankete pogriješile stvara činjenica da to odstupanje anketa na prethodnim izborima, za razliku od nedjeljnih, nije mijenjalo odnos između dviju najjačih političkih opcija, ustvrdio je Bagić u razgovoru za Hinu.Izlazne su ankete, naime, predvidjele izjednačenost dviju najjačih političkih opcija - Narodne koalicija okupljene oko SDP-a te HDZ-a i partnera, odnosno osvajanje po 57 saborskih mandata, dok su Mostu davale 12 mandata, a "Jedinoj opciji" okupljenoj oko Živog zida sedam mandata. Prema neslužbenim rezultatima, nakon što su obrađena sva biračka mjesta, HDZ i partneri osvojili su 61 mandat, Narodna koalicija 54, Most 13 mandata,  a "Jedina opcija" njih osam.

Izlazne su ankete dale tri mandata SDP-u više u tri različite izborne jedinice, dva mandata HDZ-u manje te po jedan mandat manje Mostu i Živom zidu, navodi Bagić te kaže da je riječ o posve uobičajenom odstupanju, samo je dojam, odnosno pogrešna interpretacija zbog odnosa između aktera, dviju ključnih stranaka.

„Na izborima 2011. i 2015. ta odstupanja nisu utjecala na odnos između dviju najjačih stranaka. Sada utječu na taj odnos i to stvara dojam neke pogreške, ali gledano strogo statistički, metodološki, ove izlazne ankete jednako su precizne kao 2011. i 2015.“, kaže Bagić.

Izlazne ankete u nedjelju su u četiri izborne jedinice pogrešno raspodijelile zadnji, 14. mandat, a ista je razina odstupanja bila 2011., dok je 2015. takav slučaj bio u tri izborne jedinice. „Dakle, ništa neuobičajeno“, ponavlja Bagić.

U prvoj izbornoj jedinici, prema izlaznim anketama mandat je trebala dobiti stranka „Pametno“, a otišao je Živome zidu, a u drugoj izbornoj jedinici otišao je HDZ-u u odnosu na SDP za 0,3 posto. „Da je bilo obratno tamo ne bi bilo pogreške, ali to je toliko tijesan rezultat da se i ne može pogoditi“, dodaje Bagić.

I u šestoj izbornoj jedinici su izlazne ankete mandat davale SDP-u, a dobio ga je HDZ, dok je u desetoj mandat osvojio Most, a ankete su predviđale da će ga dobiti SDP, pojašnjava Bagić

Državni zavod za statistiku: Pravi rezultati nisu medijski zanimljivi

Iako Državni zavod za statistiku ne komentira rezultate tuđih anketa, njihov ravnatelj Marko Krištof, kao statističar, dao nam je svoje osobno mišljenje o velikom promašaju izlaznih anketa. Krištof smatra da je bilo potrebno dodatno "utežiti" rezultate prema karakteristikama populacije, pa bi ankete bile točnije.

"Kad imate bilo kakvu anketu, prvo imate okvir uzorka, dakle nekakvu populaciju i onda slučajnim odabirom odaberete ispitanike. Nakon što dobijete rezultate morate ih 'utežiti' prema karakteristikama populacije. Očito da su sada ankete pokazale veće odstupanje nego ranije jer raspored izlaznosti nije odgovarao inicijalnim pretpostavka. Ja vjerujem da je agencija mogla u trenutku kada su objavljene izlaznosti po županijama ponovno 'utežiti' izlazne ankete i objaviti rezultate koji bi bili sasvim točni, no to očito nije bilo predmet ugovora, a vjerojatno nije ni medijski zanimljivo jer kada je objavljena ta izlaznost, već su počele i objave Državnog izbornog povjerenstva", kaže Krištof na kraju.