Zašto protjerujemo Srbina zbog tri prsta, a Pakistanca silovatelja ne?

Danas su se pojavile dvije vijesti koje, kad se usporede, otvaraju ozbiljna pitanja o načinu na koji hrvatske institucije primjenjuju zakone koji se tiču stranih državljana.

U prvom slučaju, državljanin Srbije protjeran je jer je na društvenoj mreži objavio fotografiju na kojoj tijekom vožnje motocikla podiže tri prsta. U drugom slučaju, državljanin Pakistana, koji je ranije u Hrvatskoj pravomoćno osuđen za silovanje, nije bio protjeran ni nakon odslužene četverogodišnje zatvorske kazne. Ostao je živjeti i raditi u Hrvatskoj, gdje je sada ponovno uhićen zbog novog silovanja.

Slučaj Pakistanca silovatelja

Prema optužbama, Pakistanac Mohamad Sh. početkom lipnja silovao je ženu iz Nepala koju je zaposlio. Žrtva mu je rekla da odlazi jer se boji za svoju sigurnost, spomenuvši da je čula kako su njegova braća nasilna. On ju je, prema kaznenoj prijavi, zaključao u stanu, fizički napao i više puta silovao. Žena je sve prijavila policiji, a on je priveden.

Ono što čini ovaj slučaj posebno zabrinjavajućim jest činjenica da je Mohamad Sh. već 2021. bio osuđen za silovanje i da je kaznu od četiri godine zatvora već odslužio. Unatoč tome, nakon izlaska iz zatvora nije bio protjeran, iako Zakon o strancima jasno propisuje da se državljanin treće zemlje mora protjerati ako je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu dulju od jedne godine za kazneno djelo počinjeno s namjerom.

Slučaj Srbina dizača tri prsta

S druge strane, Hvarska policija pokrenula je postupak protiv 22-godišnjeg državljanina Srbije jer je na Instagramu objavio fotografiju na kojoj vozi motocikl i pokazuje tri prsta, što su vlasti protumačile kao nacionalistički simbol. Policija ga je pronašla, privela, utvrdila da motocikl ima tehničke nedostatke i isključila ga iz prometa.

Uz optužni prijedlog za prekršaj protiv javnog reda i mira predložena mu je novčana kazna od 700 eura, a odmah je doneseno i rješenje o protjerivanju iz Hrvatske, uz zabranu ulaska u Europsku uniju i Europski gospodarski prostor.

Drastična razlika u postupanju

Zašto su u jednom slučaju mjere bile promptne i stroge, a u drugom ih nije bilo uopće, unatoč daleko ozbiljnijem kaznenom djelu?

Odvjetnik Veljko Miljević za Index je objasnio da protjerivanje nije automatski proces i da sve ovisi o tome tko ga traži i kako se postupak vodi.

"Državno odvjetništvo u slučaju ovog Pakistanca nije tražilo protjerivanje, a nakon što je svoje odslužio, ostao je tu. Za ovog drugog je odmah zatraženo protjerivanje. I on bi kaznu trebao odslužiti, no tko će to kontrolirati, ne znam. U svakom slučaju, automatizma nema. Ja bih, da sam na mjestu zakonodavaca, bolje uredio tu problematiku, odnosno da postoji jasno propisan zajednički kriterij kada se za nekoga traži protjerivanje i kada se ono određuje", rekao je Miljević.

Protjerivanje ovisi od slučaja do slučaja

Da se doista protjerivanje ne određuje uvijek, nego ovisi od slučaja do slučaja, za Index je potvrdio i odvjetnik Ivan Jelavić, koji je radio na brojnim slučajevima vezanima za strane državljane.

Pitali smo i sud nadležan za njegov slučaj je li u slučaju Pakistanca Mohamada Sh. određena mjera protjerivanja iz Hrvatske, a odgovor ćemo objaviti ako i kad ga dobijemo.

Što propisuje zakon?

Zakon o strancima predviđa više osnova za protjerivanje državljana trećih zemalja. Stranca se može protjerati ako pomaže u nezakonitom ulasku, tranzitu ili boravku, ako iz koristi sklopi brak ili životno partnerstvo, ako počini prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu stranaca, propisa o javnom redu i miru, oružju, zlouporabi droga, carinskim i poreznim davanjima te propisa o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Upravo jedan od tih prekršaja, onaj protiv javnog reda i mira, počinio je srpski državljanin koji je pokazivao tri prsta, pa je protiv njega doneseno rješenje o protjerivanju.

Obvezno protjerivanje u određenim slučajevima

Zakon međutim ne predviđa samo mogućnost, nego i obvezu protjerivanja stranaca u određenim slučajevima. Tako se mora protjerati onaj tko je zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od godinu dana. To se izravno odnosi na Pakistanaca koji je 2021. bio osuđen na četiri godine zatvora zbog silovanja. Ipak, on nije bio protjeran, a ako mu je takvo rješenje i bilo izrečeno, očito nije provedeno jer je ostao živjeti i raditi u hrvatskoj, gdje je sada ponovno uhićen zbog novog silovanja.

Zakon također propisuje obvezu protjerivanja ako je stranac u razdoblju od pet godina više puta pravomoćno osuđen na ukupno najmanje tri godine zatvora, ako je osuđen za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od najmanje osam godina ili ako predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Ostaje za vidjeti hoće li ovaj nasilni Pakistanac, ako ponovno bude proglašen krivim i osuđen, biti protjeran kako to i propisuje Zakon o strancima.

Nerazumljivi kriteriji

Svaka država, tako i Hrvatska, ima pravo protjerati strane državljane, pa i zbog prekršaja, kao što je to bio slučaj sa srpskim državljaninom koji je na fotografiji pokazivao tri prsta. No ako je to dovoljno za zabranu ulaska u Hrvatsku i EU, teško je razumjeti po kojim se točno kriterijima odlučuje da netko tko je pravomoćno osuđen za silovanje ne bude protjeran, već mu se omogući da ostane i da ponovno siluje.

Takav nesrazmjer teško je objasniti. Tim više što Zakon o strancima jasno propisuje da se osobe osuđene za teška kaznena djela moraju protjerati.