ALEKSANDAR Vučić priznao je poraz na parlamentarnim izborima u Srbiji. Studentska lista osvojila je oko pola milijuna glasova više od Vučićeve Ujedinjene Srbije i srušila Vučića s vlasti nakon 14 godina dominacije Srpske napredne stranke.

Za Hrvatsku je to dobra vijest iz više razloga. Vučićeva vlast godinama je Hrvatsku koristila kao metu u domaćoj politici, predstavljala je kao prijetnju Srbiji i podizala napetosti u regiji. Istodobno je Srbija nazadovala po pitanju demokracije i vladavine prava. Ako se nakon izbora doista otvori prostor za drukčiju politiku, to bi moglo pridonijeti stabilnijim odnosima među susjedima.

Galerija

Hrvatska kao stalna meta

Vučić je Hrvatsku redovito spominjao u negativnom kontekstu, a napetosti sa Zagrebom koristio za mobiliziranje vlastitih birača.

Optuživao je Hrvatsku da s Albanijom i Kosovom stvara vojni savez usmjeren protiv Srbije. U ožujku ove godine rekao je da Hrvati "na najbrutalniji način pokazuju da su neprijateljski raspoloženi prema nama".

Beograd je uoči izbora Hrvatskoj uputio i prosvjednu notu zbog navodnog miješanja u izbore i izvještavanja hrvatskih medija.

Takva retorika otežava razgovor o otvorenim pitanjima i stvara dojam da je sukob sa susjedima normalno političko stanje. Promjena vlasti u Beogradu mogla bi zato dovesti do manje optužbi, manje podgrijavanja sukoba i više prostora za praktičnu suradnju.

Vanjsko-politički analitičar Božo Kovačević prije izbora upozorio je da je naglašavanje navodne opasnosti iz Hrvatske i s Kosova jedna od osnova Vučićeve politike.

"Neposredno vidljiva posljedica bio bi prestanak svakodnevnog spominjanja Hrvatske u negativnom kontekstu", rekao je Kovačević. Dodao je da još nije jasno hoće li pobjeda Studentske liste donijeti napredak u rješavanju otvorenih pitanja, ali da bi odnosi s Hrvatskom bili bolji nego za Vučićeve vlasti.

Vučićeva politika utjecala je i na stabilnost regije

Razlog za zabrinutost nije bila samo retorika prema Hrvatskoj. Kovačević je upozorio i na Vučićevu potporu separatističkim namjerama Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini. Dodik zagovara odvajanje Republike Srpske od BiH, pa takva politika može ugroziti stabilnost susjedne države i zaoštriti prilike u regiji.

Vučić je istodobno održavao odnose s Europskom unijom, Rusijom i Kinom, bez jasnog opredjeljenja za jedan politički smjer. Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU-u, ali je njezin europski put zastao. U izvješću o Srbiji Europska komisija upozorila je na demokratsko nazadovanje i izostanak reformi vladavine prava.

Za Hrvatsku je važna Srbija s funkcionalnim institucijama i vlasti koja odgovara građanima jer je takva država manje sklona tražiti politički kapital u sukobima sa susjedima. To ne znači nužno da će se svi problemi riješiti, ali se sad o njima može razgovarati u drukčijoj atmosferi.

Vučićev izborni poraz ujedno je udarac politici u kojoj se problemi u zemlji prikrivaju pričama o vanjskim neprijateljima. Masovni prosvjedi počeli su nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, a prerasli su u zahtjeve za odgovornošću, borbom protiv korupcije i neovisnim institucijama.

Ako nova vlast bude ispunjavala te zahtjeve, promjena bi mogla biti važna i izvan Srbije.

Pobjeda studenata ne jamči zaokret prema Hrvatskoj

Ipak, ne treba pretpostaviti da će nova vlast odmah promijeniti sve što je obilježilo Vučićevo razdoblje. Studentska lista nije jedinstvena stranka s jasno oblikovanim stavovima o svim važnim pitanjima. U njoj postoje različite političke struje, a pojedini su njezini predstavnici iznosili nacionalističke poruke i kritizirali Vučića zbog izdaje Kosova.

Vučićev poraz nije jamstvo da će Srbija preko noći promijeniti smjer. Nova vlast morat će pokazati hoće li odustati od stalnog sukobljavanja, poštovati institucije i otvoriti prostor za rješavanje pitanja.

Građani Srbije odlučili su da žele drukčiju političku budućnost. Ako nova vlast oslabi politiku koja je Hrvatsku redovito predstavljala kao neprijatelja i počne graditi institucije koje funkcioniraju, to bi moglo smanjiti napetosti u regiji. Koliko će promjena biti stvarna, pokazat će potezi nove parlamentarne većine.