Seobu i širenje Slavena analiziralo je tijekom četiri godine više od 30 znanstvenika koji su došli do iznenađujućih spoznaja. Rezultati su upravo objavljeni u časopisu Nature, jednoj od najprestižnijih i najvažnijih svjetskih znanstvenih publikacija. Genski tragovi Slavena dali su konačan odgovor na pitanje o njihovoj pradomovini, piše HRT.
"Pradomovina svih Slavena, pa tako i nas, nalazi se na području gdje se spajaju tri velike države - sjeverna Ukrajina, južna Bjelorusija i zapadna Rusija, oko gornjeg toka rijeke Dnjepra", objašnjava akademik Mario Šlaus, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Antropološkom centru HAZU.
Slaveni su se naselili u Poljskoj, istočnoj Njemačkoj i Hrvatskoj, no u različitom omjeru prema zatečenom stanovništvu.
Hrvati su, kaže, na Jadran stigli u drugoj polovici 7. stoljeća, iako neki tragovi mogu ukazivati na ranija doseljenja. "Za razliku od drugih zajednica, Hrvati su tijekom migracija rado primali došljake, ali i starosjedioce", kazao je.
"U Njemačkoj i Poljskoj 90 posto stanovništva odjednom postaje slavensko. Kod nas je situacija drugačija. Je li to zbog toga što mi prelazimo najdulji put, je li zbog toga što se naseljavamo u područje koje je ipak bilo dio Rimskog Carstva, a ovi nisu, ali mi i tijekom tog putovanja rado primamo strance u svoje redove, to smo vidjeli genetski. I drugo, jednom kad dođemo na istočnu obalu Jadrana, mi rado primamo domaće stanovništvo", kaže Šlaus.
Studija je rezultat suradnje Antropološkog centra HAZU, Arheološkog muzeja u Zadru i Instituta Max Planck.
"Mnogo je ekipa surađivalo. Oni na terenu uzimali su uzorke s lokaliteta koji su arheološki povezani sa Slavenima, i to i prije i poslije promjene u 6. stoljeću. Poslali su nam kosti i mi smo ih analizirali. Najveće iznenađenje bilo je da su na cijelom području ljudi genski vrlo slični, što potvrđuje veliku promjenu stanovništva na kontinentu", kaže Joscha Gretzinger, genetičar s Instituta Max Planck i glavni autor studije.
Ova prva sveobuhvatna studija vezana uz posljednju veliku seobu – onu Slavena, pokazala je mnogo više nego što su istraživači očekivali. Postavila je i temelj za buduća istraživanja o tome kako su se Hrvati snašli u novoj domovini i s kojim su se izazovima suočavali.