Sve više građana Švicarske podupire povećanje vojne potrošnje i jaču suradnju s NATO-om zbog rastućih sigurnosnih prijetnji u Europi, pokazuje novo istraživanje Centra za sigurnosne studije pri ETH Zurichu.
Studija Security 2026 pokazala je da je osjećaj sigurnosti među Švicarcima pao na najnižu razinu u posljednjih 20 godina.
Samo 82 posto ispitanika reklo je da se osjeća sigurno, što je četiri postotna boda manje nego godinu ranije.
Pesimizam raste
Optimizam o budućnosti globalne politike također je na rekordno niskim razinama.
Gotovo četvrtina ispitanika rekla je da je "vrlo pesimistična" oko međunarodne situacije, dok je optimistično samo 13 posto građana.
Istodobno, potpora švicarskoj vojsci dosegnula je najviše razine otkad se provode istraživanja.
Čak 83 posto ispitanika smatra da je vojska i dalje potrebna, dok je potpora ukidanju obveznog vojnog roka pala na 25 posto, najniže od završetka Hladnog rata.
Rekordna podrška većim izdvajanjima za vojsku
Gotovo trećina ispitanika, njih 29 posto, podržava povećanje vojne potrošnje, što je najviša razina otkad se anketa provodi od 1986. godine.
Rat u Ukrajini promijenio je i odnos građana prema tradicionalnoj švicarskoj neutralnosti.
Iako 85 posto ispitanika i dalje podržava načelo neutralnosti, to je znatan pad u odnosu na 2022. godinu, kada je podrška iznosila 97 posto.
Većina građana smatra da neutralnost više nije dovoljna
Čak 59 posto ispitanika smatra da se neutralnost u slučaju ozbiljne krize više ne može vjerodostojno vojno braniti.
U takvom ozračju raste i podrška sigurnosnoj suradnji sa Zapadom.
Njih 56 posto podržava jače veze s NATO-om, dok 43 posto smatra da bi članstvo u europskom obrambenom savezu bilo bolje jamstvo sigurnosti od same neutralnosti.
To je najviša razina potpore takvoj ideji otkad se provode mjerenja.
U slučaju oružanog sukoba, 78 posto ispitanika podržalo bi vojnu obranu zemlje.
Gotovo polovica građana rekla je da bi osobno bila spremna braniti Švicarsku oružjem, dok bi 85 posto sudjelovalo u neborbenim ulogama.