STEVE JOBS, osnivač i bivši direktor Applea, je preminuo u 56. godini života. Tužnu vijest objavila je agencija AP, a ubrzo ju je službeno potvrdila i uprava Applea u priopćenju za medije.
"S tugom moramo priopćiti da je preminuo Steve Jobs. Njegova briljantnost, strast i energija bili su izvor nebrojenih inovacija koje su obogatile i poboljšale naše živote. Svijet je zbog Stevea bio nemjerljivo bolji. Ali najveću ljubav imao je prema svojoj supruzi Laurene i svojoj obitelji. Naša srca su uz njih, kao i uz svih koje je Steve dodirnuo svojim nevjerojatnim darovima", priopćeno je iz Applea.
"Apple je izgubio vizionara i kreativnog genijalca, a svijet je izgubio nevjerojatno ljudsko biće. Oni među nama koji su bili dovoljno sretni da poznaju Stevea i rade s njim izgubili su dragog prijatelja i inspirativnog mentora. Steve je iza sebe ostavio kompaniju koju je samo on mogao stvoriti i njegov će duh zauvijek biti utkan u temelje Applea", stoji na službenim stranicama informatičkog giganta iz Palo Altoa.
Bill Gates i Mark Zuckerberg tuguju za Jobsom
"Uistinu sam tužan zbog smrti Stevea Jobsa", poručio je u priopćenju za javnost Bill Gates, bivši šef i osnivač Microsofta, najveći Jobsov rival. "Svijet vrlo rijetko viđa osobu s dubokim utjecajem kakav je imao Steve. Odjeci njegovog rada osjećat će se još generacijama. Za one među nama koji su bili dovoljno sretni da rade s njim, to je bila ludo velika čast. Neizmjerno će mi nedostajati", kaže Gates.
"Steve, hvala ti što si mi bio mentor i prijatelj. Hvala što si dokazao da je moguće stvoriti nešto što će promijeniti svijet. Nedostajat ćeš mi", napisao je na Facebooku Mark Zuckerberg, osnivač najpopularnije svjetske društvene mreže.
Inovator koji je promijenio svijet
Jobs je Apple osnovao davne 1976. godine, zajedno s dugogodišnjim prijateljem Steveom Wozniakom. Zajedno su na tržište pustili Apple II, prvo računalo za osobnu uporabu (PC) u povijesti. U posljednjih 35 godina Jobs se dokazao kao jedan od najvećih inovatora kojega je svijet tehnologije ikad upoznao; zahvaljujući njemu osobna računala imaju svoj današnji izgled i funkcionalnost.
Jobs je svojim inovacijama promijenio i "novo" tehnološko doba: iPod, iPhone, iPad postali su "must have" za svakoga tko želi držati korak s vremenom. Nažalost, zadnje godine Jobsovog života obilježila je teška bolest. 2004. je Jobs operiran zbog raka gušterače, a 2009. su mu morali transplantirati jetru.
U više su se navrata u američkim medijima pojavljivali napisi da je Jobs na samrti, ali činilo se da je šef Applea uspio prevariti opasnu bolest. U javnim nastupima Jobs je sve donedavno bio živahniji i entuzijastičniji nego ikad, iako je vidljivo smršavio. No, 24. kolovoza ove godine Jobs je najavio da se povlači s pozicije direktora Applea, zbog čega su ponovo krenule glasine da se životni vijek najvećeg inovatora našeg doba približava kraju.
"Uvijek sam govorio da ću se povući ako dođe dan kada više ne budem mogao obavljati svoje dužnosti i da ću vam prvi reći kada više ne budem mogao izvršavati posao koji se od mene, kao direktora Applea očekuje. Nažalost, taj dan je stigao", napisao je Jobs u priopćenju kojim je potvrdio svoju ostavku.
Posvojila ga kalifornijska radnička obitelj
Steven Paul Jobs rodio se 24. veljače 1955. godine kao sin nevjenčanih studenata Joanne Schieble i rođenog Saudijca Abdulfattaha Jandalija. Roditelji su Stevea Jobsa dali na posvajanje te je završio u kalifornijskoj radničkoj obitelji Paula i Clare Jobs.
Nekoliko mjeseci nakon što su ga dali na posvajanje, njegovi biološki roditelji su se vjenčali i dobili kćer Monu, koja za svoga brata nije znala sve do svojih srednjih godina. "Novi" roditelji Stevea Jobsa živjeli su u Silicijskoj dolini, "srcu američke elektroničke industrije".
Dok je u svojim srednjoškolskim danima tijekom ljetnih praznika radio u tvornici Hewlett Pacarda u Palo Altu upoznao je studenta Stevea Wozniaka. Jobs je napustio fakultet nakon jednog semestra te je počeo raditi za tvrtku Atari koja je razvijala kompjuterske igre. Taj posao je prihvatio kako bi skupio novac za put u Indiju. S putovanja po Indiji se vratio s obrijanom glavom, obučen u tradicionalnu odjeću te ispunjen novim iskustvima s halucinogenom drogom LSD. Od toga putovanja pa sve do kraja svog života, Jobs je ostao budist i vegetarijanac.
Jobs je bio izbačen iz Applea
Vratio se na posao u Atari te se priključio lokalnom kompjuterskom klubu sa svojim prijateljem Steveom Wozniakom koji je dizajnirao i stvarao svoj kompjuter. 1976. godine je uspješno, u pretprodaji, uspio prodati 50 komada Wozniakovih kompjutera te je uspio uvjeriti lokalnog distributera elektroničkih dijelova da mu da komponente na kredit. Bez posuđenog novca ili da se morao odreći udjela u poslu, Jobs je uspio lansirati prvu "mašinu" nazvanu Apple 1.
Kompaniju je nazvao po svome omiljenom voću (jabuci). Zaradu od prvog Applea je uložio u poboljšanu verziju, Apple 2, koja se na kalifornijskom kompjuterskom sajmu pojavila 1977. godine. Razvoj novog kompjutera je bio skup pa je Jobs nagovorio lokalnog investitora, Mikea Markkula, da mu bude jamac za kredit od 250 tisuća dolara pa su njih dvojica, zajedno sa Wozniakom, osnovali kompaniju Apple Computer.
Novi model je brzo uspio te je postao hit na tržištu PC-a, a do kraja svoje proizvodnje 1993. godine ih je prodano šest milijuna. No, proširili su se strahovi zbog Jobsovog neiskustva u vođenju kompanije te su zaposleni profesionalni menadžeri kako bi vodili kompaniju. Jedan član Appleove uprave je rekao da se Jobsa ne može kontrolirati. 1984. godine je lansiran Macintosh, a tvrtka se našla u financijskim problemima. Pad u prodaji i povećano nezadovoljstvo zbog ono što su zaposlenici zvali "Jobsovim autokratskim stilom", su rezultirali unutarnjim borbama za prevlast i izbacivanjem Jobsa iz kompanije.
Posao sa crtićima
No, Jobs se već bio osigurao i na drugim područjima. Godine 1985. je osnovao tvrtku NeXT Computer, a godinu kasnije je kupio Graphics Group od redatelja Ratova zvijezda Georga Lucasa. Kompaniju je Jobs preimenovao u Pixar, a proizvodila je ekstremno skupi hardver za kompjutersku animaciju koji su koristili mnogi filmski studiji, uključujući i Disney. Jobs se prebacio s proizvodnje kompjutera u stvaranje kompjuterskih animiranih filmova. Prekretnica je stigla 1995. godine s filmom "Toy Story", koji je diljem svijeta zaradio više od 350 milijuna dolara. Nakon njega je Jobsova tvrtka napravila i "Život buba", "U potrazi za Nemom" i "Čudovišta iz ormara".
Godinu kasnije je Apple platio više od 400 milijuna dolara za NeXT Computer te se Jobs vratio u tvrtku koju je osnovao. Nije gubio vrijeme i odmah je zasjeo na mjesto tada izvršnog direktora. Apple 2001. godine izbacuje iPod koji je zadovoljio potrebu potrošača za "glazbom u pokretu" i postao "ikona" zbog uglađenog dizajna karakterističnih bijelih slušalica. Kako bi njegova nova "mašina" imala smisla, Jobs je pokrenuo iTunes te omogućio potrošačima "skidanje" glazbe s interneta i stvaranje svojih "play lista".
2003. godine mu je dijagnosticiran rak gušterače, a u prvim trenucima je odbacivao ideju o operaciji, nego se okrenuo alternativnim terapijama, uključujući i posebnu prehranu. No, godinu kasnije je ipak operiran, a svoju bolest je čuvao u tajnosti i za nju je znao samo manji broj ljudi iz Applea. 2005. godine je Disney Jobsu u dionicama platio 7 milijardi dolara za Pixar, a kao rezultat te transakcije Jobs je postao najveći dioničar Walt Disney Company.
Prognoze nakon transplantacije jetre bile odlične
Dvije godine kasnije je Jobs u još jednoj svojoj osebujnoj prezentaciji svijetu predstavio iPhone. Mnogi od potrošača su satima sjedili i čekali otvaranje trgovina kako bi prvi imali novu "igračku" iz Jobsove manufakture. 2008. godine je Jobs predstavio ultra tanki MacBook Air. No, već tada je Jobs počeo mršavjeti te su se u javnosti pojavile spekulacije da mu se bolest vratila. Početkom 2009. godine je objavio da se povlači na šest mjeseci zbog, kako je on objasnio, hormonalnog disbalansa. U travnju te godine mu je transplantirana jetra, a liječničke prognoze su bile odlične.
No, u siječnju ove godine je Apple objavio kako se Jobs povlači zbog zdravstvenih razloga.