Sociolog, leksikograf i političar, akademik Ivan Markešić umro je u srijedu u Zagrebu u 71. godini, nakon duge i teške bolesti, potvrđeno je Hini iz obitelji Markešić.
Markešić je rođen u Proslapu kraj Prozora, 1954. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Visokome 1972., studij sociologije na Fakultetu političkih nauka 1978. i studij njemačkoga jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1984. Doktorirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu s temom Religija u teoriji sustava Niklasa Luhmanna, 1997. godine.
Radio je najprije kao prevoditelj za njemački jezik u UNIS-ovoj tvornici u Prozoru, potom na Institutu za društvena istraživanja u Sarajevu i zatim kao glavni tajnik HDZ BiH. Nakon prelaza u Zagreb radi kratko u Hrvatskom informacijskom centru, potom u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža, te do umirovljenja u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Markešić je usporedo predavao različite oblike sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1997./98. te bio pročelnik Studija sociologije 2002. - 2004. godine.
Predavao je i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta "Hercegovina" u Bijakovićima kraj Međugorja i na drugim visokoškolskim ustanovama.
Najviše se bavio sociologijom religije te prevodio s njemačkog jezika i na njemački jezik. Objavio je šest knjiga i više desetaka znanstvenih radova. Bio je suradnik na nizu izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Uredio je prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (Mostar 2009.), koja je započeta kao Hrvatski leksikon BiH. Premda je formalno bio zamjenik glavnog urednika, okupio je u Zagrebu suradnike nakon što je projekt bio zapao u krizu i podigao ga na razinu enciklopedije.
Redovito je u medijima komentirao religijske odnose u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i zagovarao međureligijski dijalog te ponekad oštro kritizirao negativne pojave u hijerarhijama vjerskih institucija.
Akademija nauka i umjetnosti BiH izabrala ga je 2018. godine za domaćeg člana.
Markešić je bio i prvi glavni tajnik HDZ-a BiH 1991. kojeg je napustio već 1992. i prešao živjeti u Zagreb. Isticao je da mu je zbog suprotstavljanja "politici Herceg-Bosne" zapaljena obiteljska kuća u Rami.