Udruga Franak upozorava da se uoči odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o pravima potrošača s konvertiranim kreditima u švicarskim francima u javnom prostoru pojavljuju tekstovi koji sugeriraju poželjan ishod za banke. Riječ je, kako navode, o takozvanom "kompromisnom rješenju", prema kojemu bi potrošači imali pravo samo na zatezne kamate, ali ne i na puni povrat preplaćenih iznosa anuiteta nastalih primjenom ništetnih ugovornih odredbi.
"Takvo medijsko forsiranje dugo očekivane sudske odluke nije samo neprofesionalno, već otvara i ozbiljno pitanje utjecaja na sud i suce koji tek trebaju donijeti odluku. Posebno zabrinjava činjenica da se u takvim tekstovima zanemaruje većinska sudska praksa u Republici Hrvatskoj i EU", poručuju iz Udruge Franak.
Navode da, prema njihovim podacima, oko 90 posto presuda općinskih sudova ide u korist potrošača, kojima se priznaje pravo na puni povrat preplaćenih iznosa uz zatezne kamate. Takve presude, ističu, potvrđuje i većina županijskih sudova.
"Sudska praksa u Republici Hrvatskoj potvrđuje ono što proizlazi iz europskog prava, a to je da nacionalni sud mora provjeriti jesu li konverzijom banke vratile sve neosnovano stečene koristi, što se utvrđuje isključivo sudskim vještačenjem", poručuju iz udruge.
Dodaju da Sud Europske unije nedvojbeno zahtijeva potpuno obeštećenje potrošača te ne predviđa djelomičnu kompenzaciju ni bilo kakav "kompromis".
U Udruzi Franak smatraju da bi rješenje koje bi omogućilo bankama da zadrže dio koristi ostvarene primjenom ništetnih ugovornih odredbi bilo arbitrarno i nedopustivo. Takva odluka, upozoravaju, bila bi u suprotnosti s ciljevima prava Europske unije i praksom Suda EU.
"Potencijalno suđenje najvišeg sudskog tijela u državi s ciljem postizanja 'kompromisa', u situaciji kada je u tisućama vještačenja dokazano da su potrošači oštećeni, bilo bi krajnje degutantno i značilo bi slom neovisnog pravosuđa, pritisnutog težnjama bankarskog sustava koji je u 2025. ostvario dobit od 1,4 milijarde eura, dok je u posljednjih deset godina ukupna neto dobit iznosila 8 milijardi eura", navodi se u priopćenju.
Iz udruge ističu da je pravno neutemeljen argument prema kojemu je konverzija kredita iz 2015. "poravnala" odnose između potrošača i banaka. Konverzija je, navode, bila zakonodavna mjera za ublažavanje posljedica valutnog rizika, ali nije mogla retroaktivno legalizirati ništetne ugovorne odredbe niti oduzeti potrošačima pravo na sudsku zaštitu.
To je posebno važno jer u trenutku konverzije ništetnost valutne klauzule još nije bila pravomoćno riješena.
"Takvo tumačenje bilo bi u izravnoj suprotnosti s pravom na sudsku zaštitu koje jamči Ustav Republike Hrvatske, kao i s temeljnim načelom učinkovite zaštite potrošača u pravu Europske unije. Također bi bilo nesukladno tisućama vještačenja koja potvrđuju da potrošači nisu u potpunosti obeštećeni", poručuju iz udruge.
Udruga Franak upozorava i na negativan utjecaj, kako navode, medijskih narativa koji idu u korist bankarskih interesa ili političkih očekivanja. Neovisnost sudbene vlasti, ističu, nije privilegij sudaca, nego temeljno jamstvo građanima da će njihova prava biti zaštićena.
"Ne odustajemo od tvrdnje da su ugovori s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom ništetni u cijelosti, ali put do sudskog utvrđenja sada ovisi o pojedinačnim postupcima u kojima će Ustavni sud morati dati konačno mišljenje", navodi se.
Na kraju poručuju da očekuju da Vrhovni sud primijeni pravo Europske unije pri donošenju odluke o konvertiranim CHF kreditima.
"Odluka suca suprotna matematičkim izračunima sudskih vještaka bit će arbitrarna i zbog toga oboriva i na Ustavnom sudu i na Europskom sudu za ljudska prava", zaključuje se u priopćenju.