UKUPNI prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 79.3 milijarde kuna, a rashodi 82.8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3.5 milijardi kuna ili 0.7 posto BDP-a, izvijestio je danas na sjednici vlade ministar financija Marko Primorac.
On je predstavio polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koji je vlada prihvatila i poslala ga u sabor.
Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1.4 posto, rekao je Primorac.
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1.2 milijarde kuna ili 0.3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2.2 milijarde kuna odnosno 0.5 posto BDP-a.
Nepovoljne globalne okolnosti
Ministar Primorac istaknuo je da makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu ukazuju na to da nepovoljne globalne okolnosti, u vidu prije svega gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu i naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskoga gospodarstva.
Podsjetio je da je BDP u prvom polugodištu realno porastao za 7.4 posto u odnosu na prošlu godinu, a industrijska proizvodnja porasla je za 2.8 posto.
Ukupan broj noćenja turista porastao je za 128 posto, a u prvom polugodištu ostvaren je i rast broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2.6 posto, što, kako je rekao, ukazuje na povoljne trendove na tržištu rada.
Dodao je da je prosječan broj registriranih nezaposlenih u prvom polugodištu bio 120.3 tisuće i manji je za 19.5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021.
Inflacija je u prvom polugodištu iznosila 8.6 posto, a njezinom rastu najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, za 12.5 posto, te energije, 16.3 posto, ponajviše kao rezultat viših cijena goriva i maziva koji su poskupjeli za 28.6 posto.