Kada se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, učinio je to s glasnim i jasnim obećanjem: okončat će rat u Ukrajini u roku od 24 sata.
Obećanje koje je ponavljao tijekom cijele kampanje bilo je odraz njegova samouvjerenog stila. Tvrdio je da upravo on, zahvaljujući svojim osobnim vezama s Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, može postići ono što drugi nisu mogli. No kako rat i dalje traje, jaz između Trumpova obećanja i stvarnosti sve je očitiji i postaje ključna slabost njegova predsjedništva, ako ne i njegov najveći poraz u drugom mandatu.
Trumpova tvrdnja da može donijeti mir u jednom danu odmah je izazvala skepsu, kako u SAD-u, tako i među saveznicima. Promatrači su ukazivali na duboko ukopane pozicije Moskve i Kijeva koje bi bilo teško pomiriti, a s vremenom je i sam Trump počeo ublažavati retoriku, rekavši u jednom trenutku da je njegova izjava bila "pomalo sarkastična".
CNN je pobrojao najmanje 53 situacije u kojima je to obećanje izrečeno ozbiljnim tonom na skupovima i debatama prije nego je postao predsjednik. U stvarnosti, rat se nastavio i intenzivirao, a Trumpova administracija nije uspjela predstaviti jasan plan za njegovo okončanje.
Napetosti između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog kulminirale su tijekom susreta u Bijeloj kući, kada su se posvađali oko uvjeta predloženog sporazuma o rudarskoj suradnji.
Trump je optužio Zelenskog da riskira globalni sukob i zaprijetio povlačenjem američke pomoći.
Iako je dogovor na kraju ipak postignut, naišao je na kritike zbog izostanka konkretnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu te je ocijenjen kao simboličan, a ne kao stvarni diplomatski napredak.
Posljednja runda ukrajinsko-ruskih pregovora u Turskoj donijela je značajne humanitarne pomake, ali nije uspjela iznjedriti sveobuhvatan mirovni dogovor.
Pregovori u Istanbulu rezultirali su najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata: Ukrajina i Rusija pristale su razmijeniti po 1200 zarobljenih osoba, uključujući teško ranjene vojnike, novinare i političke zatvorenike. U paralelnom potezu, Rusija se obvezala vratiti tijela 6000 poginulih ukrajinskih vojnika, uz privremena, lokalizirana primirja kako bi se omogućio siguran povratak tijela.
Pokušaji dogovora o širem prekidu vatre brzo su propali. Ukrajina je odbila ruski prijedlog primirja u trajanju od dva do tri dana, smatrajući ga nedostatnim, te pozvala na bezuvjetno primirje od 30 dana, što je Moskva odbila. Razlike u ključnim pitanjima poput teritorija, ratne odštete i sigurnosnih jamstava i dalje su nepremostive.
Trumpovo djelovanje nakon pregovora u Turskoj bilo je mješavina javne diplomacije i zakulisnog pritiska. Izrazio je spremnost da osobno sudjeluje idućim pregovorima u Turskoj, ali samo pod uvjetom da se pojavi i Vladimir Putin - do čega nije došlo.
Trump je na društvenim mrežama među prvima objavio vijest o razmjeni zarobljenika, pokušavši se prikazati kao posrednik zaslužan za humanitarni napredak.
Čestitao je i Kijevu i Moskvi, nazvavši razmjenu "prvim korakom" prema širem miru. No njegovo uključivanje bilo je uvjetovano: Trump je izrazio sve veću nestrpljivost zbog spore dinamike pregovora, zaprijetivši da bi SAD mogao "odustati" ako nijedna strana ne učini konkretne ustupke.
Optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da koristi američko prisustvo za ucjenjivački pritisak u pregovorima i zaprijetio smanjenjem američke potpore ako se mir ne stavi u prvi plan.
Na početku mandata Trump je oklijevao uvođenjem novih sankcija Rusiji i zazirao od javne kritike Vladimira Putina, što je izazvalo zabrinutost među europskim saveznicima. Njegova administracija zaustavila je pokušaje Kongresa da pojača pritisak na Moskvu.
No kako su ruski napadi postajali sve brutalniji, Trump je naglo promijenio ton: počeo je javno kritizirati Putina, nazivajući ga "potpuno ludim" i osuđujući nasilje nad ukrajinskim civilima – nagli zaokret u odnosu na ranije izjave.
Najnoviji Trumpovi napadi na Putina dolaze ovih dana kada je američki predsjednik izjavio da "ih Putin zasipa govnima".
"Putin nas zasipa govnima. On je uvijek jako ljubazan, ali ispostavi se da je to besmisleno", upozorio je Trump. Ponovio je da Putin "ne postupa dobro s ljudima" i da "ubija previše ljudi" u Ukrajini. To je izjavio nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Prije tog sastanka najavio je da će Ukrajini poslati još oružja te da nije zadovoljan Putinom.
"Poslat ćemo još oružja. Moramo, moraju se moći braniti," rekao je Trump uoči večere s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. "Žestoko ih se napada. Morat ćemo im poslati još oružja," dodao je Trump. "Uglavnom obrambenog, ali napadi su zaista teški", rekao je.
Odluka o slanju dodatnog oružja dolazi i nakon što je Trump prošlog tjedna odvojeno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Nakon razgovora rekao je da je razgovor s Putinom bio razočaravajući i da "nije bilo nikakvog napretka" prema primirju.
U međuvremenu, Zelenski posljednjih tjedana uporno traži od zapadnih saveznika da ojačaju ukrajinsku protuzračnu obranu nakon sve intenzivnijih ruskih zračnih napada. Rusija je u noći na petak lansirala rekordan broj dronova na Ukrajinu, samo nekoliko sati nakon Trumpovog razgovora s Putinom.
Trump je kasnije tog dana rekao da SAD razmatra ukrajinski zahtjev za dodatne protuzračne sustave Patriot nakon, kako je rekao, "vrlo dobrog" telefonskog razgovora sa Zelenskim. Ukrajinski predsjednik izjavio je u subotu da mu je to bio najbolji i "najproduktivniji" razgovor s Trumpom dosad.
Isto tako, Trump je odlučio osobno podržati zakon o strožim sankcijama protiv Rusije, potvrdio je senator Lindsey Graham, jedan od autora prijedloga. Prema njegovim riječima, Trump je rekao da je "vrijeme za akciju".
Novi prijedlog predviđa visoke carine na uvoz ruske energije i sekundarne sankcije za strane tvrtke koje pomažu ruskoj proizvodnji. Ugrađena je i mogućnost da predsjednik dvaput odgodi sankcije po 180 dana, što je, prema senatorima, učinjeno na zahtjev Bijele kuće kako bi se osigurala dodatna fleksibilnost.
Desetak dana prije nego je inauguriran, Trump je ponovio svoj stav da bi mogao brzo okončati rat u Ukrajini, naglasivši da je situacija bespotrebno eskalirala. Na pitanje može li sukob riješiti u roku od šest mjeseci, Trump je odgovorio: "Nadam se da će mi biti dovoljno i manje od šest mjeseci."
Tada je već prestao govoriti o kraju rata za jedan dan, ali je govorio kako će mu za mir trebati par mjeseci. Za desetak dana bit će šest mjeseci od kad je inauguriran za američkog predsjednika. Ratu se ne vidi kraj, nema naznaka nikakvog primirja pa niti smanjenja žestine kojom se rat vodi.
Brojnija ruska vojska pokušava probiti ukrajinske obrambene linije na pojedinim dijelovima bojišta, duž fronte duge oko tisuću kilometara, gdje su ukrajinske snage pod velikim pritiskom. Zelenski nema izbora nego moliti Trumpa za novu pomoć što i čini.
Ukratko, Trump od onoga što je obećao nije napravio ništa. Čak je i sam otvoreno priznao da je Putin lažov.